Iz Crne Gore se u prvih sedam mjeseci odlilo skoro 70 miliona eura stranih direktnih investicija, što je skoro za četvrtinu više nego u istom periodu prošle godine. Samo mjesec ranije, taj iznos bio je oko 53 miliona, za petinu veći nego u prvoj polovini prošle godine. U Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), međutim, tvrde da podaci nijesu zabrinjavajući.
Viceguverner Nikola Fabris kaže da taj trend ne zabrinjava sve dok priliv investicija znatno prevazilazi njihov odliv.
“Ukoliko bismo zadržali tu tendenciju do kraja godine, mi bismo imali neto priliv stranih direktnih investicija oko 9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) što su izuzetno visoke cifre. Naravno, nešto su niže nego što smo ih imali u pojedinim godinama ali jedna zemlja nema neograničen potencijal za privlačenje stranih direktnih investicija tako da ukoliko bi druga polovina godine donijela isti priliv kao i prva polovina mi bismo bili klasifikovani kao zemlja sa vrlo visokim prilivom stranih direktnih investicija”, kaže Fabris za Atlas TV.
Upravo je otvorenost ekonomije razlog za to što se novac ulazi, ali i izlazi iz države, objašnjava Fabris.
Prema podacima za prvih 7 mjeseci, od novca koji napusti zemlju, manje od 15 odsto je kapital koji građani ulože u inostranstvu. Za otprilike toliko su stranci smanjili svoj udio u našim bankama i preuzećima, a prodali su i nekretnina koje su posjedovali u Crnoj Gori za oko 20 miliona eura.
Od ukupnog odliva stranih direktnih investicija od 69,4 miliona eura 10,1 milion su ulaganja Crnogoraca u inostranstvo, 11,1 je povučeni strani kapital iz banaka i preduzeća, 19,1 prodaja nekretnina stranaca i 29,1 milion eura je interkompanijski dug, saopšteno je iz CBCG.
“Po metodologiji MMF-a, kada povezana lica odobre kredit jedno drugome, to se ne tretira kao kredit nego strana direktna investicija. U ogromnom broju slučajeva, taj kredit se otpisuje. U malom broju slučajeva, taj kredit se vraća i tada imamo odliv posla interkompanijskog duga”, zaključuje Fabris.
Bonus video:
