Marđonović: Ženama potrebne obuke orijentisane na praksu i djelovanje

Marđonović je ukazala na značaj ženskog preduzetništva za razvoj ekonomije na primjeru krojačkog zanata
0 komentar(a)
Ažurirano: 24.08.2014. 11:59h

Žene treba ohrabrivati da se bave preduzetništvom, ali im prije svega treba ponuditi odgovarajuće obuke koje su orijentisane na praksu i djelovanje, ocijenila je potpredsjednik Udruženja krojačica visoke mode, Lida Marđonović.Ona smatra da je kroz dosadašnji rad udruženja preduzetnica i istaknutih pojedinaca stručna, a i šira javnost relativno dobro informisana o društvenim, ekonomskim i organizacionim barijerama za razvoj ženskog preduzetništva u Crnoj Gori. "Ja bih istakla jedan objektivan problem, a to je nedostatak samouvjerenosti kod nas žena da smo sposobne da zasnujemo sopstvenu egzistenciju. Nije ni čudo, jer bez efikasnog sistema stručnih kvalifikacija ni muškarci ni žene ne žele da uče preduzetništvo na sopstvenim greškama i skupim projektima", rekla je Marđonović agenciji Mina-business. Prema njenim riječima, novoosnovano Udruženje krojačica visoke mode (UKVM) odlučilo da primjeni njemački sistem majstorskih kvalifikacija, koji daje najbolje rezultate u praksi. Uz pomoć Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore, Srednjestaleškog biroa Balkan iz Sofije i njemačke Zanatske komore iz Koblenca u junu je počela obuka krojačica visoke, koje će trajati do sredine decembra ove godine. "One se sastoje iz stručne prakse i stručne teorije, preduzetništva, trgovine, prava i radne pedagogije. Nakon polaganja majstorskog ispita pred mješovitim Ispitnim odborom, koji čine iskusne i stručne osobe iz branše, drugih privrednih grana, školstva i javnih ustanova imaćemo prve kvalifikovane majstore u Crnoj Gori, koji su u stanju da samostalno vode svoja privatna preduzeća", objasnila je Marđonović. Njihova majstorska pisma će, kako je dodala, priznati Njemačka, a najveći uspjeh će biti to što će moći primijeniti stečena znanja u praksi."Upravo smo završile prvi modul za IV dio majstorskog ispita iz radne pedagogije. Tu smo naučile kako se prenose znanja i vještine na saradnike i učenike u privredi uz pomoć metoda koje garantuju efikasan transfer stručnih znanja i vještina i niz kompetencija koje su orijentisane na djelovanje i stvaranje dobre atmosfere u preduzeću", kazala je Marđonović koja je direktor Modnog krojačkog ateljea LidaMard iz Kotora. Ona je dodala da se ove sedmice nastavlja sa preduzetništvom u okviru III dijela majstorskog ispita. Akcenat će, između ostalog, biti na realnom postavljanju preduzetničkih ciljeva, preduzetničkoj kulturi i imidžu firme, računovodstvu i njegovoj primjeni i pravnim okvirima za uspješno poslovanje, osnivanju i preuzimanju preduzeća, ključnim odlukama koje se moraju donijeti. Marđonović je uvjerana da ako bi majstorski ispit u Crnoj Gori bio obavezan za sva zanatska zanimanja, to bi se pozitivno odrazilo na promjenu svijesti i povećanju samopouzdanja svih preduzetnica i preduzetnika Crne Gore. "Raduje me što je proces započet i lično sam optimista. Nadam se da ćemo ubrzo vidjeti veće interesovanje djece za zanate, manji nivo adolescetnskog nasilja, veću zaposlenost među mladim ljudima i kvotu ženskog preduzetništva u Crnoj Gori", rekla je Marđonović.

Ona je ukazala na značaj ženskog preduzetništva za razvoj ekonomije na primjeru krojačkog zanata. U svijetu, kako je navela, živi više od sedam milijardi osoba i ako bi svaka osoba imala samo jedan par pantalona, majicu i jaknu, to bi bilo 21 milijarda komada odjeće. "Da bismo shvatili koliko iznosi samo jedna milijarda, ilustrovaću to na sljedeći način. Ako bismo svake sekunde izgovarali po jedan broj bez prestanka, do milijarde bi nam bila potrebna 31 godina, 259 dana, jedan sat, 46 minuta i 40 sekundi. Eto koliko iznosi jedna milijarda", objasnila je Marđonović. Prema izvještaju Monstata, kako je dodala, domaćinstva u Crnoj Gori troše sedam odsto ukupnih primanja na odjeću, obuću i povezane proizvode i usluge. Uvoz ove robe je iznosio više od 42,7 miliona eura u 2010. godini. "Prema evidenciji Zanatske komore Crne Gore mi imamo 98 registrovanih krojačica i najmanje deset puta više onih koji nijesu registrovani. Kada bismo svi položili majstorski ispit za krojački zanat, uvjerena sam da bismo značajno smanjili zavisnost od uvoza odjeće i istovremeno povećali izvoz iz Crne Gore", kazala je Marđonović.Ona je zadovoljna dosadašnjom saradnjom sa javnim ustanovama, koje su se uključile u Radnu grupu za pripremu pilot projekta majstorskog ispita za krojačice (m/ž) visoke mode. "Nadam se da ćemo unaprijediti zakonodavstvo u oblasti zanatstva i da će ono što Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ostvaruje sopstvenim snagama postati uobičajena praksa u kojoj će nicati samostalne, kvalitetne i konkurentne zanatlije i preduzetnice", zaključila je Marđonović.

Galerija

Bonus video: