Crno tržište ugrožava održivost turističke privrede

Siva ekonomija čini 23 do 31 odsto crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjene stručnjaka govore da Crna Gora, po tom osnovu, svake godine izgubi od 740 do 997 miliona eura
3 komentar(a)
turizam, Foto: Arhiva Vijesti
turizam, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 07.08.2014. 14:44h

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) zahtijeva da se što hitnije pristupi rješavanju pitanja sive ekonomije i nelojalne konkurencije, jer će se u suprotnom nastaviti nesmetano funkcionisanje crnog tržišta koji se u ljetnjim mjesecima posebno evidentira u turizmu.

Iz Unije su naveli da dok se na crnom tržišu posluje bez barijera, nadležni organi revnosno informišu o „impozantnoj“ cifri kazni koje su naplatili inspekcijski organi.

„Naravno, sve bi bilo u redu da je cilj sankcionisanja zaštita registrovanih privrednih subjekata od nelojalne konkurencije, ali nije tako. Zato ne čude ocjene članova UPCG da u Crnoj Gori važi dvostruk, dijametralno suprotan pristup borbi protiv sive ekonomije, za koji važi – jedne treba sankcionisati, a pred drugima zatvoriti oči“, ocijenili su iz UPCG.

U oblasti turizma, kako se navodi u saopštenju, koji je prepoznat kao strateška privredna grana, negativne implikacije postojanja neformalnog sektora toliko su velike da njihovo preusmjeravanje u formalnu ekonomiju moraju biti u vrhu prioriteta.

"Na to upućuje i konstantan rast neregistrovanih smještajnih kapaciteta, što dodatno ugrožava održivost onog dijela turističke privrede koja posluje legalno, u skladu sa zakonom”, kazali su iz UPCG.

"U oblasti turizma, koji je prepoznat kao strateška privredna grana, negativne implikacije postojanja neformalnog sektora toliko su velike da njihovo preusmjeravanje u formalnu ekonomiju moraju biti u vrhu prioriteta"

“Kao potvrdu, naveli su izvor svojih podataka, pune nazive i adrese nelegalnih objekata i prostora, kao i brojeve telefona osoba koja na crno rentiraju stanove u Podgorici. UPCG podsjeća da Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja definiše mogućnost provjere takvih navoda, a time i dalje postupanje nadležnih inspekcijskih službi”, precizirali su iz Unije.

Takođe, hotelijeri su naveli da uz oko 20 konkretno navedenih primjera postoji i oko 400 stambenih objekata i prostorija, odnosno oko hiljadu ležajeva koji se nelegalno izdaju. Svjesna da se radi o više nego alarmantnim podacima, UPCG poziva Upravu i nadležne organe da u što kraćem roku naprave kontrole i preduzmu sve neophodne mjere.

“U suprotnom, preduzeća i građani koji nelegalno obavljaju neki vid djelatnosti i ostvaruju prihode, u potpunosti ili djelimično, i dalje će u Crnoj Gori biti zaštićeni kao bijeli medvjedi, a registrovani privrednici prepušteni vjetrometini koju nosi ogromna mreža propisa, na lokalnom i nacionalnom nivou, kontinuirani nadzor inspekcijskih službi i sankcije koje im one svakodnevno izriču“, objasnili su iz UPCG.

Siva ekonomija čini 23 do 31 odsto crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjene stručnjaka govore da Crna Gora, po tom osnovu, svake godine izgubi od 740 do 997 miliona eura.

"Umjesto sistemskog obračuna sa nelegalnim prometom proizvoda i usluga, represivne mjere se usmjeravaju na one subjekte koji su registrovali svoj biznis, a koji po tom osnovu nose kompletan fiskalni teret i trpe mjere kaznene politike.

Za to vrijeme, oni koji rade na crno, ne osjećaju ni teret obaveza, ali ni inspekcijskih kontrola i pripadajućih kazni čiji izostanak nadležni organi pravdaju nedorečenošću, nedostacima pravne regulative i eksplicitnih ovlašćenja za postupanje u konkretnim situacijama. Rezultat svega je ocjena koja se u poslednje vrijeme često čuje, a glasi – poslovanje u sivoj zoni je isplativije“, kazali su u UPCG.

UPCG je, kako se navodi, nedvosmisleno za poštovanje svih propisa i obaveza koje iz njih proističu, ali takođe traži i očekuje sistemski prilaz problemima uređenja poslovnog ambijenta, koji podrazumijeva prvenstveno uređenje pravne regulative koja će omogućiti suzbijanje svih pojava rada na crno, vladavinu prava u svim segmentima, ravnopravnost svih učesnika u tržišnoj utakmici, odgovorno, neselektivno i korektno postupanje svih organa državne i lokalne uprave, pa time i inspekcijskih organa.

"Tek tada i država i privrednici i građani mogu očekivati da njihov novac neće završiti u tuđim džepovima, odnosno da će borba protiv sive ekonomije imati efekta“, zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: