SEKUNDARNI EFEKTI

MMF: Kako će sankcije Rusije uticati na Crnu Goru

Ruski turizam igra veliku ulogu u ekonomiji Crne Gore, Bugarske i Kipra smatra se u MMF
12 komentar(a)
Slovenska plaža, Foto: Arhiva "Vijesti"
Slovenska plaža, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 03.08.2014. 09:53h

Međunarodni monetarni fond je u najnovijem referatu o sekundarnim efektima na svjetsku ekonomiju do kojih dovode sankcije Rusiji, izdvojio i Crnu Goru.

Crnu Goru koja je označena, uz Bugarsku i Kipar, kao meka za ruske turiste će pogoditi i to što je jedan od primalaca ruskih investicija, jer kapitalna ulaganja premašuju 5 odsto BDP, navodi MMF.

Ruski turizam igra veliku ulogu u ekonomiji Crne Gore, Bugarske i Kipra smatra se u MMF. Zbog porasta kursa rublje i nestabilne ekonomske situacije stanovnici Rusije već manje putuju u inostranstvo, što su već osjetile zemlje EU, a posebno Češka.

Kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju 5 odsto BDP u Bjelorusiji, Bugarskoj, Moldaviji i Crnoj Gori. Od Rusije takođe zavise finansijski centri Kipra i Luksemburga.

Ako se pojave problemi s izgradnjom "Južnog toka“ bez investicija mogu ostati zemlje kroz koje gasovod treba da prođe To su Bugarska, Mađarska i Srbija

Najveći efekat na svjetsku ekonomiju mogu imati ozbiljni poremećaji u proizvodnji ili transportu prirodnog gasa, sirove nafte, a u manjoj mjeri – kukuruza i pšenice, smatraju stručnjaci MMF.

Zasad se posljedice napetosti osjećaju samo u Rusiji i u Ukrajini, a tržišta Evrope slabo reaguju na ove događaje, navode stručnjaci fonda. "Ipak, ekskalacija napetosti putem pojačanih sankcija može dovesti do značajnijih efekata u cijeloj Evropi, Centralnoj Aziji i van njihovih granica. Ovi efekti mogu imati snažan uticaj na sirovinska i finansijska tržišta,“ – kaže se u referatu.

MMF je analizirao i na osnovu čega će sve sankcije oštetiti evropske zemlje:

Potrošači obojenih metala

Potencijalni pad izvoza metala odmah će se osjetiti na tržištima pošto Rusija zauzima 40 odsto svjetskog tržišta paladijuma, do 14 odsto svjetskog tržišta nikla, 13 odsto tržišta platine i 8 odsto aluminijuma, pišu autori referata. Oni navode da su cijene paladijuma i nikla već porasle za oko 10 odsto nakon pridruživanja Krima Rusiji i sankcija koje su zatim uslijedile.

Potrošači nafte i gasa

Iako Rusiji pripada više od 10 odsto svjetske proizvodnje sirove nafte, cijena crnog zlata je prilično stabilna u posljednje vrijeme, čak i pored geopolitičkih potresa, ističu stručnjaci MMF. Međutim, ne može se potpuno isključiti rast cijena u budućnosti.

Rusija isporučuje oko jedne trećine plavog goriva koje se koristi u EU i evetualno smanjenje isporuka gasa iz Rusije u Evropu po ocjenama MMF predstavlja "značajan“ rizik.

Banke – povjerioci Rusije

Probleme ruskih povjerilaca najviše će osjetiti austrijske banke. Takođe su prilično ranjive francuske, italijanske i švedske kreditne organizacije, dodaju u MMF. Imajući u vidu da je evropski finansijski sektor povezan s cijelim svijetom, kontraindikacije mogu zahvatiti i sasvim daleke strane zemlje.

Trgovinski partneri

Negativne posljedice, po ocjeni fonda, mogu se dotaći zemalja u kojima je uvoz iz Rusije veći od 5% BDP. To su baltičke zemlje, Bugarska, Finska i Slovačka, kao i Belorusija, Moldavija, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.

Po ocjeni fonda, ovo će negativno uticati na zemlje u kojima uplate koje se iz Rusije šalju rođacima iznose 8% BDP ili više. To su Jermenija, Kirgistan, Moldavija i Tadžikistan.

Lanci isporuke

Bugarska, Slovačka i Finska veći dio dodate vrijednosti ostvaruju od proizvoda koji se uvoze iz Rusije. Ovo se prije svega odnosi na metalurgiju i hemijsku industriju, kao i na tekstilnu proizvodnju, preradu drveta, mašinogradnju, proizvodnju optike, elektronike i opreme za saobraćaj.

Preporučujemo za Vas