Nacrt Koncesionog akta i ugovora za aerodrome, koje je u saradnji sa IFC-om pripremilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP), ne obezbjeđuje modernizaciju i proširenje kapaciteta u Tivtu kakvi su potrebni i predviđeni Master planom razvoja Aerodroma Crne Gore (ACG) i Državnom studijom lokacije (DSL) – Sektor 24 Aerodrom Tivat, slažu se izvori „Vijesti“ bliski rukovodstvu tivatske vazdušne luke.
Javna rasprava o nacrtima koncesionih dokumenata završava se danas centralnim okruglim stolom u Podgorici, u hotelu Hilton. U Nacrtu koncesionog akta nijesu navedene niti kvantifikovane obaveze budućeg zakupca aerodroma u pogledu ulaganja u modernizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta u Tivtu i Golubovcima. Tako je Prilog 12 Koncesionog ugovora (radovi i tehničke specifikacije) ostavljen potpuno prazan – na volju budućem koncesionaru da ga kroz sopstvenu ponudu na tenderu, popuni u skladu sa vlastitim projekcijama, a ne onim što su objektivne potrebe Crne Gore.
U nacrtu Koncesionog akta, MSP objavljuje ilustracije i podatke iz kojih je jasno da resor ministra Osmana Nurkovića (BS), odustaje od rješenja predviđenih DSL „Aerodrom Tivat“ koju je Vlada usvojila 14. marta 2013.
„DSL je dala smjernice i za dalje širenje kapaciteta aerodroma izgradnjom nove terminalne zone na jugozapadu, saglasno predlogu iz Master plana razvoja ACG iz 2011. a po sticanju preduslova kojim bi postojeća granica Sektora 24 iz Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro, bila nanovo definisana u novom Prostornom planu posebne namjene za obalno područje. Ta rezervacija dodatnog prostora je ugrađena u predlogu Prostornom planu za obalno područje upućenom na usvajanje Skupštini Crne Gore. Međutim, u nacrtu Koncesionog akta MSP jasno kaže da ‘zemljište na raspolaganju za razvoj podrazumijeva samo sjeverne zone, te razvoj južnih – potencijalna paralelna rulna staza, nije predviđen”, kaže sagovornik “Vijesti” sa dugogodišnjim iskustvom u upravljanu i vođenju vazdušne luke u Tivtu.
Nurković je juče u intervjuu Pobjedi kazao da su ukupne investicije za crnogorske aerodrome u narednih 25 do 30 godina procijenjene na najmanje 200 miliona eura, a broj zaposlenih do 2030. godine na 900. On je dodao da je posebno važna obaveza koncesionara da razvije aerodrom u Tivtu i da nadogradi aerodromske kapacitete kako bi zadovoljio zahtjeve sigurnosti i bezbjednosti.
Sagovornik “Vijesti” podsjeća da je Master plan za ACG i DSL Aerodrom Tivat radilo i na te dokumente saglasnosti davalo više eminentih obrađivača, konsultanata i potencijalnih kreditora koji bi finansijski podržali razvoj državnog ACG, kao što je pored ostalih i analiza renomirane kuće Steer Davies Gleave iz 2015. po narudžbi Evopske banke za obnovu i razvoj.
Kaže da su jasna dva motiva Vlade da ide u davanje aerodrome u koncesiju: brz priliv novca u državni budžet u obliku 100 miliona eura koliko se očekuje od predujma koncesione naknade, te dalji razvoj aerodroma.
“Međutim, davanje pod zakup samo dijela prostora koji je DSL-om Aerodrom Tivat opredijeljen za aerodromsku djelatnost, umnogome se, i za veoma dug period, zamrzava mogućnost značajnijih poboljšanja i razvoja. Bez pretenzija da se preduboko ulazi u detaljnu analizu svih tehničkih segmenata koncesionog akta, poređenje podataka i slika iz važećih planskih dokumenata i slike iz Koncesionog akta i laiku govori koliko se minimizira mogućnost širenja kapaciteta aerodroma Tivat”, kaže sagovornik “Vijesti”.
U Koncesionom aktu nema ni naznake rješavanja problema koje za kapacitet aerodroma predstavlja nepostojanje rulne staze – mala propusnost poletno-sletne staze. Bez rulne staze, avioni sada koriste pistu za rulanje do pozicije sa koje kreću u operaciju polijetanja, ili se nakon obavljenog slijetanja, po pisti vraćaju do terminala. To sve u prosjeku traje od 3 do 4,5 minuta po avionu i značajno skraćuje raspoloživost piste za ono za što je ona u osnovi namijenjena - polijetanje i slijetanje aviona, a time i ograničava raspoloživi kapacitet aerodroma.
Sagovornik “Vijesti” tvrdi i da je ovakvim konceptom Koncesionog akta, definitivno onemogućeno uvođenje noćnih operacija na aerodromu Tivat jer se ne u prostornim uslovima koje nudi MSP, ne može uspostaviti pista sa instrumentalnim preciznim prilazom “koji zahtjeva osnovnu stazu širine 300 metara, što bi podrazumijevalo obuhvat značajnog prostora između magistrale i parcela u vlasništvu ACG, izmještanje-ispravljanje dijela magistrale ka kružnom toku, ali i obuhvat prostora van postojeće ograde na suprotnu stranu od magistrale u odnosu na pistu – što je prostor koji se niti daje niti obećava koncesionaru.”
“Znači, aerodrom ostaje samo za korištenje po pravilima za vizuelno letjenje,” zaključuje izvor “Vijesti” dodajući da je u Koncesionom aktu za proširenje platforme i terminalne zone predviđen prostor koji država koncesionaru naknadno treba staviti na raspolaganje jer je on sad u vlasništvu Opštine Tivat, Montepranca i privatnih lica, “pri čemu ne postoji mogućnost povećanja prostora za rastuće potrebe koje se odnose na biznis avijaciju.”
Skica oz nacrta Koncesionog akta dodatno je zbunjujuća jer MSP po njoj uopšte ne predviđa prostor za administrativnu zgradu Aerodroma, nedovoljno prostora ostavlja za tehničke prostorije, radionice i skladišta, daje lošije rješenje platforme u odnosu na ono koje je predviđeno po DSL, značajno smanjuje kapacitete parkinga za automobile i uopšte ne predviđa izmiještanje dijela postojećeg kolskog puta za Ostrvo cvijeća “što će značiti smanjenje raspoložive dužine poletno-sletne staze sa 2.500 metara za minimum 100 metara (umjesto 63 metara po DSL) i pored njenog fizičkog produženja od 150 metara”.
Ističe i da se u narednih nekoliko godina očekuje dodatni bum turizma u Boki kroz razvoj velikih projekata poput Porto Montenegra, Luštice Bay, Qatari Diara i Portonovog te da Vlada tvrdi da su ovakvi aerodromi “usko grlo” crnogorskog turizma, pa zato ide na njihovo davanje u koncesiju.
“Međutim, Koncesijski akt traži da koncesionar poveća kapacitet aerodroma Tivat na način da će za 25 narednih godina aerodrom i dalje biti bez instrumentalne staze, bez korišćenja u noćnim uslovima, da će imati više “čak” tri parking pozicije za komercijalne vazduhoplove (10 umjesto sadašnjih 7), jednak broj parking pozicija za biznis avijaciju (12) i upola manji parking za automobile u odnosu na današnji. To je apsurd, pa na osnovu čega se uopšte može tvrditi da će biti otklonjeno “usko grlo” za dolazak avio-turista u Crnu Goru?”, pita sagovornik “Vijesti”.
Bonus video:
