U Crnoj Gori žene još nemaju jednaku ekonomsku moć, za razliku od razvijenih privreda u kojima se prepoznaju kao nosioci društvenih promjena i aktivno doprinose napretku zemlje, ocijenila je savjetnik Unije poslodavaca za žensko preduzetništvo, Zvezdana Oluić.
Prema njenim riječima, iako u ukupnoj populaciji ima više žena, sa aspekta učešća u ekonomskom i političkom životu one predstavljaju manjinu u Crnoj Gori.
"To potvrđuju i zvanični statistički podaci po kojima udio žena u preduzetništvu iznosi oko 9,6 odsto što znači da je, u prosjeku, tek svako deseto preduzeće u našoj zemlji u vlasništvu žena. Na zaključak da Crna Gora prilično zaostaje po ovom pitanju upućuje i podatak o nivou zastupljenosti ženskog biznisa u zemljama EU od oko 30 odsto, ali i zemljama regiona, na primjer u Hrvatskoj oko 33 odsto, a Srbiji oko 26 odsto", rekla je Oluić agenciji Mina-business.
Poznato je, kako je dodala, da ženski biznis može biti svojevrsni generator novih radnih mjesta i važan izvor ukupnog ekonomskog rasta. Zato se on ne može tretirati kao pitanje rodne ravnopravnosti, već u prvom redu kao ekonomsko pitanje.
Ona je upozorila da su brza rješenja za probleme u privredi i zapošljavanju kratkog daha, zato se na preduzetništvo žena i ne može gledati kao na nekakav čarobni štapić koji se s vremena na vrijeme stavlja na dnevni red politika.
U tom smislu, Oluić podsjeća na stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) po kojem je žensko preduzetništvo ekonomski imperativ izgradnje održive, konkurentne nacionalne ekonomije, a time i opšteg društvenog napretka.
"Na to već godinama upućujemo ukupnu javnost, a posebno kreatore politika i donosioce odluka kojima konstantno ponavljamo da kratkoročne podsticajne mjere nijesu dovoljne", kazala je Oluić.
Ona je upozorila da su brza rješenja za probleme u privredi i zapošljavanju kratkog daha, zato se na preduzetništvo žena i ne može gledati kao na nekakav čarobni štapić koji se s vremena na vrijeme stavlja na dnevni red politika.
"Naprotiv. Puna iskorišćenost potencijala žena u biznisu pretpostavlja zajedničku viziju ključnih aktera u državi, privatnom i civilnom sektoru, koja će rezultirati kreiranjem dugoročne politike i razvojnih mjera koje su u potpunosti usmjerene ka tom cilju. Imajući u vidu da je u toku izrada nacionalne Strategije razvoja ženskog preduzetništva, čini se da je po ovom pitanju Crna Gora konačno na dobrom putu", ocijenila je Oluić.
Ona je kazala da će UPCG i njena predstavnica koja je član radne grupe, pružiti maksimalan doprinos procesu kreiranja ove strategije čiji je nosioc Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća (DMSP).
"Stvaranje pozitivne klime i organizovane podrške razvoju ženskog preduzetništva direktno će se odraziti na prihode države po osnovu uplate poreza, doprinosa i drugih davanja od "ženskih" preduzeća, na otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti i veći nivo socijalne sigurnosti. Razvijajući svoje kompanije, žene će postati značajniji akteri u nacionalnoj privredi, a ekonomija zemlje će izvući dobit iz smanjenog siromaštva, većeg stepena zaposlenosti i privrednog rasta", objasnila je Oluić.
Buduća politika i sve što će se u narednom periodu raditi po pitanju podrške razvoju ženskog preduzetništva, kako je ocijenila, mora biti strateški osmišljeno, vidljivo, a zatim i mjerljivo.
Prema njenim riječima, legislativni i institucionalni okvir za postizanje rodne ravnopravnosti stvoren je u svim oblastima, uključujući i ekonomsku.
"Ukoliko bude drugačije, neće imati vrijednost koja daje očekivane efekte i biće evidentirano samo na papiru. To je bila dosadašnja praksa, ona koja nije pokazala rezultate i koju konačno treba mijenjati", rekla je Oluić.
Ona je kazala da i pored značajnih pozitivnih pomaka, preduzetnička kultura ne priznaje u dovoljnoj mjeri ženu kao ravnopravnog partnera na tržištu, a zbog tradicionalnih shvatanja često joj ne daje ni potrebnu podršku za eventualne inicijative po pitanju pokretanja biznisa.
"U odnosu na muškarce, žene preduzetnice često imaju nejednak status i kredibilitet, teže im je da osnuju kompaniju i treba im više vremena da postanu prihvaćene u poslovnoj zajednici, što utiče na njihovu lošiju startnu poziciju prilikom otpočinjanja, a kasnije i tokom razvoja sopstvenog biznisa", precizirala je Oluić.
Prema njenim riječima, legislativni i institucionalni okvir za postizanje rodne ravnopravnosti stvoren je u svim oblastima, uključujući i ekonomsku.
"Kultura i tradicija našeg podneblja stavlja ženu u okvire koji joj dodjeljuju ulogu one koja treba da drži tri stuba u kući – kao supruga, majka i domaćica. Izostanak očekivane podrške članova porodice, kao i uzora u vidu drugih žena koje grade karijeru i s istim uspjehom podižu djecu i brinu o domaćinstvu, najčešće potpuno eliminišu mogućnost za donošenje odluke o otpočinjanju biznisa", smatra Oluić.
Ukoliko podrška postoji, javlja se drugi problem, a to su, kako je rekla, finansije.
"Lošiji položaj žena u odnosu na muškarce po pitanju kreditiranja ogleda se u činjenici da, tradicionalno, većina žena u Crnoj Gori ne posjeduje sopstvenu imovinu, pa nije u mogućnosti da samostalno obezbijedi kreditiranje. To je potvrdilo i istraživanje koje je UPCG ranije sprovela, a po kojem je čak 56 odsto ispitanica - postojećih preduzetnica upravo pristup kreditima prepoznalo kao barijeru za pokretanje biznisa", precizirala je Oluić.
Rješenje tog problema prepoznaje se, kako smatra, u osnivanju garantnog fonda za žene preduzetnice, što je inicijativa koja u Crnoj Gori ima sve više zagovornika.
UPCG je okruženje za žensko preduzetništvo procijenila po deset ključnih oblasti, a zatim dala 83 preporuke za njihovo unaprijeđenje.
"Za razliku od komercijalnih banaka koje su prilično uspavane po pitanju potreba preduzetnica kao posebne grupe klijenata, Investiciono-razvojni fond (IRF) za njih ima mnogo više sluha – kreirana je posebna kreditna linija za žene u biznisu. Ono što bi valjalo je mogućnost njenog “proširenja”, i to na način da se granica za minimalni iznos kredita spusti sa sadašnjih deset hiljada eura na pet hiljada, pa čak i na dvije hiljade eura, uz jednostavne, brze procedure koje bi pratile njegovo odobrenje", podsjetila je Oluić.
Poseban problem, kako je dodala, predstavlja i usklađivanje poslovnog i privatnog života. Zato je jedna od preporuka UPCG da se poveća broj predškolskih centara, obezbijedi produženo radno vrijeme vrtića i dnevni boravak u osnovnim školama.
UPCG je okruženje za žensko preduzetništvo procijenila po deset ključnih oblasti, a zatim dala 83 preporuke za njihovo unaprijeđenje.
U preporukama se, između ostalog, navodi da treba podržati preduzetništvo i MSP mjerama rodnog razvoja privatnog sektora, fiskalne politike i zakonodavstva, na lokalnom i nacionalnom nivou, ostvariti tješnju međuresorsku saradnju na nivou vlade i uvesti obavezu redovne evaluacije realizovanog, intezivirati aktivnosti države na eliminisanju biznis barijera i stvaranju ambijenta koji je povoljan i podsticajan za razvoj ženskog preduzetništva, uvesti poreske olakšice za samozapošljavanje žena i žensko preduzetništvo, a državne subvencije za start up vezati i za zaposlene, a ne samo žene iz kategorije nezaposlenih.
Bonus video:
