pomoć biznisu

Vlada priznala da joj treba razvojna banka

Pomoć je planirana za preduzeća iz sektora turizma, energetike i prerađivačke industrije koje je Vlada prepoznala kao okosnicu budućeg razvoja ekonomije
0 komentar(a)
Vujica Lazović, Milojica Dakić, Foto: Boris Pejović
Vujica Lazović, Milojica Dakić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 27.06.2014. 13:31h

Svjetska banka (SB) i Vlada najavili su da će u narednom periodu pomagati privredni sektor kojem crnogorske komercijalne banke već duže vrijeme uskraćuju kreditnu podršku i daju kredite po izuzetno nepovoljnim uslovima i visokim kamatama.

U razmatranju je opcija da se taj novac usmjeri kroz neki oblik razvojnog fonda ili razvojne banke.

Pomoć je planirana za preduzeća iz sektora turizma, energetike i prerađivačke industrije koje je Vlada prepoznala kao okosnicu budućeg razvoja ekonomije.

To je juče najavljeno nakon odvojenih sastanka delegacije SB sa predstavnicima Vlade i Centralne banke (CBCG).

Delegaciju SB predstavljao je izvršni direktor Holandske konstituence Frank Hemskerk, i predstavnici njene četiri institucije - Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Multilateralna agencija za osiguranje investicija (MIGA), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Međunarodna asocijacija za razvoj (IDA).

Sastanci su vođeni sa premijerom Milom Đukanovićem, potpredsjednikom Vlade za ekonomska pitanja i finansijski sistem Vujicom Lazovićem, guvernerom Centrlane banke (CBCG) Milojicom Dakićem, ministrima finansija, održivog razvoja i turizma i poljoprivrede Radojem Žugićem, Branimirom Gvozdenovićem i Petrom Ivanovićem, Agencije za promociju stranih investicija, Privredne komore i Savjeta stranih investitora.

Žugić je rekao da prilika da u narednim razgovorima sa SB razmatraju mogućnost davanja garancija za razvojni državni fond kako bi Vlada obezbijedilila jeftinije izvore finansiranja i time uticala na visoke kamatne stope komercijalnih banaka

Žugić je rekao da prilika da u narednim razgovorima sa SB razmatraju mogućnost davanja garancija za razvojni državni fond kako bi Vlada obezbijedilila jeftinije izvore finansiranja i time uticala na visoke kamatne stope komercijalnih banaka.

“Očekujemo da zajednički sa SB saniramo još jednu ranjivost javnog sektora, a to je neadekvatna kreditna zaduženost opština. Postoji mogućnost da MIGA da garancije da opštine restrukturiraju svoje dugove kod komercijalnih banaka za koje sada imaju nepovoljne uslove kreditiranja i vraćanja”, kazao je Žugić.

Ministar očekuje da će SB odobriti kredit od 50 miliona dolara (36,5 miliona eura) za projekat reforme poreske uprave i fiskalnog upravljanja o kome se trenutno pregovara.

Iz SB je najavljeno da bi njen Odbor direktora do kraja novembra mogao da odobri taj kredit.

IFC: Imaju li banke potencijal da ocijene kvalitet projekata

Šef kancelarije IFC-a u Crnoj Gori Zoran Martinovski kazao je da obezbjeđuju kredite sa dužim rokovima otplate nego komercijalne banke, pod komercijalnim uslovima i mogućnost ulaganja u akcionarski kapital. Privrednici traže od IFC-a da novac koji daju komercijalnim bankama usmjere direktno privredi jer banke nemaju sluha za njihove projekte.

Martinovski je istakao da banke čak nemaju ni stručni potencijal da ocijene kvalitet nekih projekata. To je ilustrovao primjerom kroz razgovor koji je nedavno imao sa glavnim izvršnim dirketorom jedne domaće banke. Direktor mu je rekao da ga ne brine što on ne zna ništa o nekom projektu za koji treba da obezbijede kredit, već i osobe sa druge strane stola koje traže kredit.

Komercijalne banke kao opravdanje to što ne kreditiraju privredu u dovoljnoj mjeri kao posebni razlog ističu to što nema dovoljno kvalitetnih projekata.

Vlada zabrinuta zbog politike banaka

Lazović je rekao da je Vlada zabrinuta zbog činjence da komercijalne banke uskraćuju podršku privredi.

"Razumijemo donekle politku banaka. Nemaju osjećaj za “slatke projekte” i pokušavamo raznim mjerama sa CBCG da stvorimo uslove da se razvoj privrede pospješi”, kazao je Lazović. On je naveo da bi novac koji će država obezbijediti privredi mogao da se usmjeri kroz Investiciono-razvojni fond ili novu razvojnu banku.

"Ranije nijesmo imali konsenzus po pitanju osnivanja razvojne banke, a ovo iskustvo koje sada imamo sa realnim sektorom nas upućuje da treba da razmotrimo njeno osnivanje”, rekao je Lazović.

Preporučujemo za Vas