PREPORUKA KALAČA

Pet banaka spremno da razgovara o manjim kamatama

On je kazao da je očekivao profesionalniji i odgovorniji odnos banaka na preporuku, jer se ona tiče oko 104 hiljade kljienata u Crnoj Gori
61 pregleda 3 komentar(a)
Halil Kalač, Foto: Savo Prelević
Halil Kalač, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 17.06.2014. 11:04h

Na preporuku bankarskog ombudsmana, Halila Kalača, da se smanje kamatne stope na minusna stanja tekućih računa građana i kreditne kartice, odgovorilo je pet banaka, koje su spremne da o tom problemu razgovaraju. Odgovore na preporuku, u predviđenom roku od 30 dana, dostavile su NLB Montenegrobanka, Crnogorska komercijalna (CKB), Hypo Alpe Adria (HAAB), Hipotekarna i Sosiete Generale Montenegro banka.„Banke su zainteresovane da njihove kamatne stope budu što prihvatljivije na crnogorskom tržištu, da su one promjenljiva kategorija i zavise od više faktora”, navodi se u saopštenju Kalača dostavljenom agenciji Mina-business. On je kazao da je očekivao profesionalniji i odgovorniji odnos banaka na preporuku, jer se ona tiče oko 104 hiljade kljienata u Crnoj Gori. „Banke koje su odgovorile napravile su značajan iskorak u odnosu na dosadašnju praksu, kada je u pitanju ta problematika”, rekao je Kalač.On je dodao da je samo Hipotekarna banka dala potpunu informaciju o visini kamata na minusna stanja tekućih računa građana i kreditne kartice u prvim mjesecima ove godine i kako su se one kretale u posljednje dvije godine.„Druge banke su se bavile opisivanjem tržišne situacije i razlozima koji uslovljavaju visinu kamatnih stopa na te bankarske proizvode. One nijesu dale podatke o visini tih kamatnih stopa, ni da li imaju namjeru da ih smanje”, naveo je Kalač. On je saopštio da su se neke banke, u odgovorima na preporuku ombudsmana, bavile analizom najvažnijijh faktora koji utiču da kamatne stope na pomenute bankarske proizvode, koji se mogu podijeliti na spoljne i unutrašnje. Spolji faktori su, kako je naveo, oni koji su vezani za holding, odnosno majke banke, među kojima se najznačajni odnosi na interno finansiranje. „Unutrašnji faktori su prisutni na novčanom tržištu. Ponuda, tražnja i drugi elementi tržišta, diktiraju cijenu tih bankarskih proizvoda. Prema mišljenju većine banaka, najznačajniji unutrašnji faktori su rizici, a najuticajniji kreditni rizik, koji je jako izražen na crnogorskom tržištu novca”, saopštio je Kalač.Predstavnici banaka su kazali da je procenat loših kredita (NPL) u ukupnim u Crnoj Gori znatno veći nego u okruženju i iznosi 18,5 odsto. Pored toga, banke su navele i visok trošak naplate potraživanja preko suda, koji je mnogo veći nego u EU. Kalač smatra da bi banke trebalo da budu transpanentnije u poslovanju sa klijentima u oblasti potrošačkog kreditiranja. On je kazao da klijenti dobrog kreditnog boniteta ne treba da imaju tako visoke troškove u korišćenju tih bankarskih proizvoda, odnosno da bi kamate na njih trebalo da budu niže.„Klijenti ne treba da snose posljedice kreditnog rizika iz perioda kreditne ekspanzije i drugih poteškoća u radu banaka“, poručio je Kalač i dodao da će nastaviti da prati kretanje troškova koji se tiču klijenata u toj oblasti potrošačkog kreditiranja. Bankarski ombudsman je, na osnovu učestalih prigovora klijenata na visinu troškova koje banke zaračunavaju na dozvoljeni minus tekućeg računa građana i kreditne kartice, preporučio njihovo smanjenje, jer su neopravdano visoke. Te kamatne stope u prvim mjesecima ove godine iznose i do 24 odsto. Preporuke su bankama upućene 26. marta i ostavljen im je rok od 30 dana da bankarskog ombudsmana obavijeste o eventualnom prihvatanju preporuke i njenoj realizaciji.

Preporučujemo za Vas