SDP odlučuje da li će Perčin Arapima

Iz SNP-a sumnjaju da DPS i SDP fingiraju sukob u vezi sa ovim pitanjem zbog dosadašnjeg ponašanja odbornika SDP-a u Baru
81 pregleda 21 komentar(a)
Kraljičina plaža, Foto: Anto Baković
Kraljičina plaža, Foto: Anto Baković
Ažurirano: 06.06.2014. 14:20h

Kako će poslanici SDP-a glasati o predlogu ugovora o prodaji Kraljičine plaže odlučićemo kada ta tačka bude na dnevnom redu, kazao je juče “Vijestima” šef medijskog pula SDP-a Mirko Stanić.

Da li će Royal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupiti ovu plažu na granici između opština Budva i Bar, čiji je stari naziv Perčin prema istoimenom brdu iznad nje, za 50 eura po kvadratu, kako sada izgleda, moglo bi zavisiti upravo od ove partije.

Skupština mora da da saglasnost na predlog kupoprodajnog ugovora, a DPS sam nema većinu. Opozicione partije bile su protiv ove trgovine i kada su se o tome donosile odluke na lokalnom nivou, a SDP u početku nije bio protiv.

Vlada je prošle sedmice usvojila predlog ugovora u kojima ima više potencijalnih spornih tačaka. Predlogom je predviđeno da cijeli kompleks od 42 hektara zemljišta, plaža i zona morskog dobra, koju dobijaju u zakup, budu zatvoreni klub hotel gdje će moći da uđu samo članovi.

Poslanica SNP-a iz Bara Snežana Jonica kazala je da su klubovi odbornika SNP-a i u Baru i u Budvi pokazali jasan odnos prema načinu na koji je započeta a poslije toga i vođena priča oko Kraljičine plaže

Pravila kojima će to biti definisano uradiće sam kupac, a ukoliko bilo ko pravosnažno ospori ta pravila, Royal grupa će od Vlade naplatiti garanciju od pet miliona.

Poslanica SNP-a iz Bara Snežana Jonica kazala je da su klubovi odbornika SNP-a i u Baru i u Budvi pokazali jasan odnos prema načinu na koji je započeta a poslije toga i vođena priča oko Kraljičine plaže. Ona sumnja da DPS i SDP fingiraju sukob po ovom pitanju zbog dosadašnjeg ponašanja odbornika SDP-a u Baru.

“Kad smo mi iz SNP-a davne 2010. godine insistirali na tome da se ne moze raspisati tender bez prethodne saglasnosti Vlade, koalicioni partneri DPS i SDP su u Baru jednoglasno protumačili da prethodna saglasnost Vlade znači da se prvo donese odluka Skupštine opštine pa tek onda da saglasnost Vlade. Kada smo predlagali amandmane na odluku o Kraljičinoj plaži, DPS i SDP su ih zajednički jednoglasno odbijali, zato danas mi iz SNP-a nemamo potrebe da dokazujemo svoj odnos prema tom pitanju, za razliku od nekih koji fingiraju neslaganja, a u svim ključnim situacijama su složno glasali”, navela je Jonica.

Poslanik SDP-a i predsjednik opštinskog odbora te partije u Baru Mićo Orlandić juče nije odgovarao na pozive “Vijesti”.

Funkcioneri ove partije u Budvi pokušali su da ospore ovaj ugovor, odnosno da povuku ranije datu saglasnost Opštine. Gradonačelnik Budve Lazar Rađenović uhapšen je početkom marta zbog afere “Košljun” kada mu je određen pritvor. Njega je zamjenjivao potpredsjednik Ljubomir Filipović iz SDP-a koji je krajem aprila povukao saglasnost Opština na ugovor. Rađenović je pušten iz pritvora 1. maja, a 14. je potpisao saglasnost.

Filipović je kazao da je zbog povlačenja ugovora dobijao prijetnje, a iz opštinskog odbora SDP-a da centrala te stranke podržava njegovu odluku. Dva bivša odbornika Pozitivne nekoliko dana kasnije su se priključili DPS-u, pa njihovoj većini sada nije potreban SDP.

Poslanik Pozitivne i član odbora za turizam Goran Tuponja je kazao da se može reći da zaista postoje razlozi za sumnju u cijeli projekat.

“Praktično svi znaju kakav je dragulj Kraljičina plaža, i kad pročitate da je to zemljište prodato za 50€ eura po kvadratu, a da je zvanično procijenjeno na skoro duplo više, onda se morate pitati kako i zašto. Ako čitate da su opštine dužne da o svom trošku izgrade kompletnu infrastrukutru onda ta cijena dalje značajno pada i opet se pitate zašto. Na kraju ako Vlada pristaje da u slučaju tužbe protiv kupca unaprijed bude na strani kupca, onda se zaista moramo pitati koje, ili bolje rečeno čije interese zastupaju predstavnici DPS-a?”, kazao je Tuponja.

Arapi cijeli kompleks kupuju za 21,1 miliona ili 50 eura po kvadratu, od čega će Opština Bar dobiti 7,5 miliona a Budva 9,8. Preostalih oko 3,7 miliona biće na prelaznom računu dok opštine ne izgrade infrastrukturu za lokaciju o svom trošku. Na ovaj iznos procijenjena je vrijednost infrastrukture - puta i vodovodne i elektromreže, što znači da opštine čašćavaju kupca infrastrukturom. Opštine ovu obavezu treba da završe za 270 dana od potpisivanja.

Vlada je obavezna da bude na strani kupcu u slučaju da ga tuži neko treći, da omogući usvajanja urbanističkih i planskih dokumenata i parcelizaciju zemljišta u roku za šest mjeseci, unaprijed garantuje da neće biti ugrožen biodiverzitet i da će strateška procjena uticaja na životnu sredinu omogućiti kupcu da realizuje svoj plan...

Ekološka procjena po nalogu kupca

“Odredba ugovora po kojem se kupcu garantuje da će Strateška procjena uticaja na životnu sredinu biti rađena u skladu sa njegovim inputima i da će biti u skladu sa njegovim planovima, potpuno obesmišljava proces Strateške procjene, direktno krši Zakon i otvara prostor za široka tumačenja i zloupotrebe”, smatra Nataša Kovačević, kordinator programa za životnu sredinu u NVO Grin houm.

Ovakav član predloga ugovora, prema njenim riječima, ostavlja nezaštićenim biodiverzitet ovog dijela obale.

“Strateška procjena uticaja ne može da se vodi prvenstveno u skladu sa razvojnim planovima kupca, nego treba da da ocjenu da li je prije svega plan prihvatljiv sa aspekta uticaja na životnu sredinu, gdje mora da postoji zakonom propisan prostor da zahtjev za izdavanje saglasnosti na izvještaj o strateškoj procjeni može biti odbijen”, smatra Kovačević.

“Ko se ovog puta ugradio”

Tuponja je kazao da je vladajuća stranka sklopila mnogo više loših ugovora po Crnu Goru nego onih koji su bili dobri.

“Zato nije čudo da nam se na pomen nekog novog milionskog ugovora sa “strateškim partnerima” diže kosa na glavi i pitamo se o kakvoj prevari je ovoga puta riječ? Ko se ovog puta ugradio? Koliko ćemo štete imati ovog puta?”, naveo je Tuponja. On je kazao da nije protiv privlačenja stranog kapitala, ali je pitanje treba li rasprodati sve budzašto.

Bonus video: