"Vlada haos"

Odbor: Oblast koncesija slabo uređena, to građane košta 10 miliona eura

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, smatra da u oblasti koncesija u Crnoj Gori vlada haos
0 komentar(a)
Odbor za ekonomiju, Foto: Skupština Crne Gore
Odbor za ekonomiju, Foto: Skupština Crne Gore
Ažurirano: 04.06.2014. 14:34h

Oblast dodjele i naplate koncesija za korišćenje prirodnih bogatstava u Crnoj Gori nije dobro uređena, što građane košta desetine miliona eura, ocijenjeno je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, smatra da u oblasti koncesija u Crnoj Gori vlada haos, između ostalog, zbog nedostatka kvalitetne evidencije i slabe komunikacije između nadležnih organa, što za posljedicu ima nesklad u dobijenim podacima o naplati koncesionih naknada.

"Taj problem građane košta desetine miliona eura neplaćenih prihoda od koncesionih naknada. Neću da se bavim matematikom, samo pitam gdje su pare", rekao je Milić na sjednici Odbora, na kojoj je razmatran Izvještaj o radu Komisije za koncesije za prošlu godinu.

On je dodao da niko u Crnoj Gori nema podatak o tome koliko je fakturisano po osnovu koncesija, ali i da nedostaju podaci o količini prirodnih bogatstava koja se eksploatišu na osnovu koncesionih ugovora i da li je to u okvirima dozvoljenog.

"Ne znam da je neko od koncesionara dobio koncesije i da je propao", rekao je Milić.

Šehović: Izgubljen novac mora da se obezbijedi kriznim porezom

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, smatra da je postojeće stanje u oblasti koncesija neodrživo i da su promjene neophodne.

"Ovdje se gubi značajan dio sredstava, koja država onda mora da obezbijedi uvođenjem kriznog poreza ili zamrzavanjem penzija. Država ne zna ni koliko se toga eksploatiše, jer se oslonila na časnu riječ onih kojima je dala koncesije, a koji joj ne dostavljaju podatke", upozorio je Šehović.

Problem je, prema njegovim riječima, u nepoštovanju zakonskih propisa prilikom dodjele koncesija, neizmirivanju obaveza po osnovu plaćanja naknada, ali i u neraskidanju koncesionih ugovora kada se utvrde nepravilnosti.

Damjanović: Brojne neločičnosti u radu Komisije

Poslanik SNP-a i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović, smatra da bi kroz primjenu određenih zakonskih rješenja trebalo Komisiju za koncesije postaviti na novim osnovama, jer za pet godina njenog postojanja nijesu ostvareni značajni pomaci u toj oblasti.

On je kazao da u Izvještaju o radu Komisije postoje brojne nelogičnosti i neslaganja, što potvrđuje činjenica da su koncesione naknade od igara na sreću u prošloj godini, prema podacima iz Uprave za igre na sreću, iznosile 5,5 miliona eura, dok je taj podatak u Izvještaju skoro duplo manji.

Damjanović je dodao da su predstavnici Komisije to objasnili činjenicom da podatke dobijaju od Ministarsva finansija ili Trezora, dok je poslanik Demokratskog fronta (DF), Strahinja Bulajić, naveo da to tijelo "izgleda nema saznanja o mnogim pitanjima2.

Komisija, kako je kazao Bulajić, nema zaposlenih, ni stručni kadar, a jedina nadležnost joj je produženje koncesionih ugovora.

Jelić: Koncesije se često dodjeljuju na "časnu riječ"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, smatra da je neophodno usvajanje novih zakonskih rješanje i kvalitetniji uvid u podatke o naplati koncesionih naknada.

On je dodao da je Državna revizorska institucija (DRI) ukazala na neke nedostatke u oblasti koncesija, s obzirom na to da se one često izdaju bez obezbjeđenja ili garancije, odnosno "na časnu riječ", ali i onima za koje je utvrđeno da nijesu poštovali ranije ugovore i izmirivali obaveze prema državi.

"Kako je moguće da prošle godine nije naplaćeno 5,12 miliona eurapo osnovu naknada za koncesije za šume? Smatram da je neophodna bolja koordinacija između nadležnih u ovoj oblasti", kazao je Jelić.

Predsjednik Komisije za koncesije, Slobodan Perović, objasnio je da podaci iz Izvještaja nijesu analitičkog, već izvještajnog karaktera i da ih dobijaju od Ministarstva finansija ili trezora.

"Za analitičke podatke je neophodna baza, koju mi nemamo", saopštio je Perović i dodao da je neophodno promijeniti administrativne procedure kako bi se obezbijedila bolja evidencija u sektoru koncesija.

On smatra da bi izmjena postojećih zakonskih rješenja bila opravdana, ali da je obaveza Komisije da poštuje postojeća, koja joj ne daju značajne ingerencije.

"Komisija je koncipirana za mnogo više aktivnosti od onih koje ima", naveo je Perović i dodao da potencijal oblasti koncesija iznosi do 100 miliona eura.

Odbor se nije izjašnjavao o Izvještaju o radu Komisije za koncesije u prošloj godini, već će na nekoj od narednih sjednica pripremiti zaključke u vezi sa tim.

Članovi Odbora danas su usvojili Izvještaj o radu Centralne banke (CBCG) za prošlu godinu, prema kojem je makroenergetski ambijent u Crnoj Gori poboljšan.

Fabris: Učešće nekvalitetnih kredita je idalje visoko

Viceguverner CBCG, Nikola Fabris, saopštio je da je u Crnoj Gori prošle godine ostvaren ekonomski rast, očuvana stabilnost, ali da su, pored velikog broja pozitivnih ekonomskih indikatora, evidentirani brojni izazovi.

"Učešće nekvalitetnih kredita je idalje visoko, ali je bankarski sistem solventan. Likvidna sredstva iznose 580 miliona eura, a bankarski sistem je uspio da ostvari skroman pozitivan rezultat od dva miliona eura", rekao je Fabris.

On je dodao da je kreditna aktivnost slaba i da je u odnosu na 2012. godinu odobreno svega 15 odsto više kredita.

Fabris je, na pitanje Jelića o eventualnom uticaju novog zaduživanja za potrebe gradnje autoputa na nivo javnog duga, odgovorio da je ponuda koju je Crna Gora dobila za realizaciju tog projekta najpovoljnija.

"Prvih godina gradnje biće neophodno da se iz kapitalnog budžeta izdvoji oko 30 miliona EUR, a kasnije će se ostvarivati određeni prihodi po osnovu naplate putarina i slično", kazao je Fabris.

CBCG, prema riječima Fabrisa, nema veliki uticaj na kamatne stope koje, kako je dodao, ne stimulišu ekonomski razvoj Crne Gore i vjerovatno su neprimjereno visoke

On smatra da Crnoj Gori u ovom trenutku ne prijeti dužničko ropstvo zbog javnog duga, koji je prošle godine bio na nivou od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali da to zavisi od načina njegovog finansiranja.

Damjanović je kazao da su kamatne stope u Crnoj Gori neprihvatljivo visoke i pitao koliko na njih utiče podatak o 448 miliona EUR nekvalitetnih kredita.

CBCG, prema riječima Fabrisa, nema veliki uticaj na kamatne stope koje, kako je dodao, ne stimulišu ekonomski razvoj Crne Gore i vjerovatno su neprimjereno visoke.

Šehović je saopštio da bi pad stranih direktnih investicija i rast duga mogli ograničiti razvojni potencijal Crne Gore, a da je nelikvidnost realnog sektora ključni problem.

CBCG je, prema podacima iz Izvještaja ostvarila pozitivan neto rezultat od 484,6 hiljada eura, s obzirom na to da su prihodi iznosili 11,07 miliona, a rashodi 10,58 miliona eura.

Odbor danas nije prihvatio inicijativu Damjanovića da se održi konsultativno saslušanje zbog pribavljanja informacija, odnosno otklanjanja dilema u oblasti sprovođenja politike ostvarivanja budžetskih prihoda od proizvodnje i prometa duvanskih proizvoda, sa naglaskom na poslovanje Duvanskog kombinata.

Preporučujemo za Vas