Okrugli sto

MBA: Zakon bi mogao ublažiti problem nelikvidnosti

Pomoćnik ministra finansija, Bojana Bošković, kazala je da je zakon nastao kao posljedica zainteresovanosti Vlade da pomogne rješavanju problema nelikvidnosti
82 pregleda 2 komentar(a)
kredit, dug, papir, kancelarija, Foto: Shutterstock
kredit, dug, papir, kancelarija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 27.02.2014. 13:44h

Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju mogao bi da ublaži problem nelikvidnosti i pomogne bankama da smanje nivo nekvalitetnih kredita, ocijenjeno je na okruglom stolu u Montenegro biznis alijansi (MBA).

Pomoćnik ministra finansija, Bojana Bošković, kazala je da je zakon nastao kao posljedica zainteresovanosti Vlade da pomogne rješavanju problema nelikvidnosti i nastojanjima Centralne banke (CBCG) da pomogne bankama da riješe problem velikog broja kredita čija otplata kasni.

Ona je na okruglom stolu o radnoj verziji Nacrta zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je organizovala MBA, podsjetila da je javna rasprava otvorena do 11. marta.

"Još nijesmo dobili sugestije, pa bih željela da ohrabrim sve zainteresovane da dostave svoje predloge", rekla je Bošković.

Prema njenim riječima, Zakon o platnom prometu izmijenjen je 2011. godine, u cilju podizanja transparentnosti u toj oblasti, pa je učinjena dostupnom lista svih firmi blokiranih duže od 30 dana i za iznos veći od deset hiljada eura.

"CBCG se, prepoznavajući problem loših kredita, obratila Svjetskoj banci za pomoć, što je rezultiralo Podgoričkim modelom po uzoru na Istanbulski model", podsjetila je Bošković.

Ono je bitno što zakon predviđa je, kako je navela, sama dobrovoljnost rješavanja ovog problema.

"Doživljavamo ga kao tekovinu modernih društava i sistema gdje forsiramo dužnike i povjerioce da se sami dogovaraju umjesto da ulaze u dugotrajne skupe i neisplative sudske postupke", dodala je Bošković.

Mirko Radonjić iz Udruženja banaka kazao je da su nekvalitetni krediti dostigli maksimum 2011. godine kada su iznosili blizu 26 odsto.

"Banke su od tada preduzimale sve raspoložive mjere, što je dalo rezultata da taj nivo bude ispod 15 odsto. Međutim, krajem godine je dostigao oko 17 odsto, odnosno 468,4 miliona eura od ukupno odobrenih kredita i ostalih potraživanja", precizirao je Radonjić.

Donošenjem ovog zakona pokušava se, kako je naveo, na sistemski način riješiti i ublažiti taj problem. Zakonom se kreira stimulativni i kreativni okvir koji podstiče restruktiruranje ekonomski održivih privrednih subjekata čime se eliminišu njihovi razlozi za stečaj.

!Pošto ima reagovanja da je dat kratak rok za primjenu zakona, odnosno dvije godine, smatram da je on primjeren jer je u pitanju problem sa kojim smo suočeni više godina i koji traži da banke i dužnici što prije uđu u problem dobrovoljnog restukturiranja", naveo je Radonjić.

Vijeme, kako je dodao, ni dužnicima ni bankama ne ide u korist.

Predstavnik MBA, Vesna Daković navela je da u tom udruženju imaju primjedbe na pojedine odredbe zakona, u pogledu pojedinih termina, rokova i nekih nejasnoća koje bi se mogle desiti u njegovom sprovođenju.

"Poseban problem je član 7 gdje se navodi koji su dužnici podobni za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje i dati su termini kao što su podoban, racionalno, realno gdje smatramo da moraju biti malo bolje formulisani da bi sami dužnik znao da li ima smisla da ulazi u tu proceduru", precizirala je Daković.

Ona je pitala da li je dovoljno vremena da se taj problem riješi za dvije godine, jer nakon toga prestaje sprovođenje tog zakona.

Bošković je kazala da su uočili tu činjenicu da zakon važi dvije godine, zbog čega je odlučeno da se to preformuliše, pa da to bude dvije godine od potpisivanja sporazuma o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju što znači da će svaki dužnik i povjerilac imati dvije godine da riješi taj svoj problem, naravno opet u roku dvije godine koliko i važi zakon.

Daković je pitala i ko može da bude nezavisni ekspert, a Bošković je odgovorila da je to onaj za koga se obje strane usaglase da može da riješi njihov problem.

Predstavnik Centra za posredovanje, Miroslav Knežević kazao je da su u njihovom dosadašnjem radu Centra riješeni sporovi čija je vrijednost preko 50 miliona eura.

"Ovakvo rješavanje je efikasno jer traje relativno kratko, da ne govorimo sa aspekta cijene sporova. Takođe se mogu promijeniti ponuđena rješenja, da se tokom samog postupka traži zajedničko rješenje najpogodnije za sve strane", ocijenio je Knežević.

Predstavnik CBCG, Srđan Šuković kazao je da se najveći dio nekvalitetnih kredita odnose na privredna društva u privatnom vlasništvu.

"Što se tiče sektora stanovništva na građane rezidente odnosi se ispod 17 odsto ukupnih, a po djelatnostima, najveći dio nekvalitetnih se odnosi na trgovine na veliko i malo 34,3 odsto ukupnih", precizirao je Šuković.

Prerađivačka industrija ima 20,85 odsto, a građevinarstvo učestvuje sa 14,4 odsto u ukupnim kreditima.

Preporučujemo za Vas