Direktnog i jeftinog platnog prometa između Crne Gore i Srbije neće biti dok obje zemlje ne budu članice Evropske unije, kazao je viceguverner Centralne banke Nikola Fabris u Skupštini na javnoj tribini o poglavlju 4 u procesu pridruživanja Crne Gore EU koje se odnosi na slobodan protok kapitala i platni promet.
Privrednici obje zemlje problem nepostojanja direktnog platnog prometa, koji im izuzetno poskupljuje poslovanje zbog visokih provizija banaka u posrednom plaćanju, ističu već osam godina, a i isto toliko i crnogorski i srbijanski funkcioneri obećavaju da će problem biti rješen. Ovo je prvi put da je neki visoki državni funkcioner kazao da direktnog platnog prometa neće biti u skorije vrijeme.
Fabris je podsjetio da su centralne banke Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine zaključile u septembru 2007. posebni sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja kojim su usluge platnog prometa trebale biti jeftinije ali da on nije zaživio između Crne Gore i Srbije jer nije postojala volja kod komercijalnih banaka, odnosno da su one zaključile da im je sadašnji način više isplativ.
Fabris je kazao da ni centralne banke ni države ne mogu natjerati komercijalne banke da koriste ovaj jeftiniji sistem platnog prometa, ako oni procjene da im se neki drugi više isplati.
Fabris je podsjetio da su centralne banke Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine zaključile u septembru 2007. posebni sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja kojim su usluge platnog prometa trebale biti jeftinije ali da on nije zaživio između Crne Gore i Srbije jer nije postojala volja kod komercijalnih banaka, odnosno da su one zaključile da im je sadašnji način više isplati
Glavni pregovarača Crne Gore u procesu pridruživanja EU Aleksandar Pejović kazao je da je cilj ovog poglavlja slobodan protok novca i kapitala sa zemljama EU i iz Crne Gore ka trećim državama, kao i da građani i pravna lica iz EU imaju ista prava u Crnoj Gori u ovoj oblasti kao i državljani Crne Gore i domaća pravna lica.
Na pitanje poslanika Demokratskog fronta Slavena Radunović pitao je da li se može u procesu pridruživanja ograničiti pravo stranaca da kupuju poljoprivredno zemljište i šume u Crnoj Gori, kao što su to uradile neke zemlje, Pejović je kazao da je Crna Gora to omogućila prije četiri godine, da do sada u praksi nijesu zabilježeni problemi u vezi sa tim kao i da je u Sporazumu o pridruživanju, koji je usvajanjem postao zakonska obaveza, predviđeno izjednačavanja prava stranaca u kupovini nekretninama. Pejović je naveo da su neke zemlje ograničile pravo i da su imele neke prelazne rokove i nakon pridruživanja, ali da Crna Gora to sada nemože učiniti jer je ratifikovala sporazum i da bi to bio korak unazad.
Radunović je naveo da Vlada o tome nije razmišljala kada je pravila korake naprijed, kao i da nije tačno da nema problema jer zna za nekoliko slučajeva gdje su stranci iskoristili sadašnje lošu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i za male pare kupili velike poljoprivredne i šumske komplekse na kojima će nakon prijema u EU moći značajno da zarađuju. On je naveo da je za Crnu Goru ovo posebno osjetljivo pitanje jer je mala zemlja i da mora da razmišlja o svojim resursima i svojim građanima.
Na pitanje da li obaveze u vezi ovog poglavlja mogu ubrzati postupak restitucije nacionalizovanog zemljišta, Fabris je odgovorio da je pregovarače iz EU interesovalo samo da li građani i firme iz EU koje kupe nekretnine za koje se ispostavi da su nacionalizovane mogu biti obeštećeni i zaštićeni u tom procesu.
"Nakon što smo im kazali da domaće zakonodavstvo predviđa da je država obavezna da isplati obeštećenje zbog prodaje spornog zemljišta, nisu više ništa pitali o restituciji. To je problem koji sami treba da riješimo", naveo je Fabris.
Poslanik Pozitivne Dritan Abazović kazao je da država sprečava restituciju i povraćaj imovine stvarnim vlasnicima i da se to naručito odnosi na atraktivne lokacije koje želi da proda poznatim ili nepoznatim strancima ili "sa nekim povezanim" domaćim kupcima.
"Ima slučajeva da je država plaćala obeštećenja jer je prodala nešto iako je trebala da ga vrati vlasniku. Nema razumnog pravnog obješnjenja zašto države ne vrati te nekretnine pa neki ih prodaju ili koriste vlasnici, osim da neko želi da se okoristi", naveo je Abazović.
Bonus video:
