Ništa od povećanja: Dvogodišnje zamrzavanje pojelo jednu penziju

Penzioneri će zbog zamrzavanja gubiti i narednih godina jer će osnovica za buduća usklađivanja biti sadašnja “zamrznuta” penzija
58 pregleda 14 komentar(a)
penzioner, penzija, Foto: Shutterstock
penzioner, penzija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 27.01.2014. 20:34h

Januarske penzije trebalo je da budu povećane za 1,25 odsto, da Skupština na predlog Vlade nije drugu godinu zaredom usvojila izmjenu Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju kojim je zamrznuto usklađivanje penzija sa inflacijom i rastom ili padom prosječne zarade.

S obzirom na ukupnu isplatu, država će zbog ovog neusklađivanja uštedjeti oko 4,8 miliona eura za ovu godinu na najstarijoj populaciji. Prošle godina povišica je trebalo da iznosi 3,3 eura, na čemu je budžet uštedio 12 miliona eura.

Ovogodišnje usklađivanje bi prosječnu penziju od 276 eura povećalo za 3,45 eura, a prosječan penzioner je na godišnjem nivou zakinut za 41,4 eura ili 15 odsto jedne njegove penzije.

Međutim, da su obje godine penzije bile uvećanje kako je trebalo, zbog sabiranja povećanja penzioneri su za ovaj period izgubili jednu skoro cijelu penziju, a Vlada je uštedjela 29 miliona eura.

Za obe godine Vlada je “zamrzavanjem” prosječnog penzionera ostavila bez 259 eura ili skoro jednog iznosa penzije. Odnosno, Vlada je na penzionerima prošle godine uštedjela 12 miliona a ove će, jer je trebalo biti sabiranja povišica, 17 miliona, ili ukupno 29 miliona

Za obe godine Vlada je “zamrzavanjem” prosječnog penzionera ostavila bez 259 eura ili skoro jednog iznosa penzije. Odnosno, Vlada je na penzionerima prošle godine uštedjela 12 miliona a ove će, jer je trebalo biti sabiranja povišica, 17 miliona, ili ukupno 29 miliona.

Penzioneri će zbog zamrzavanja gubiti i narednih godina jer će zbog Vladine izmjene zakona osnovica za buduća usklađivanja biti sadašnja “zamrznuta” penzija, a ne ona koja je trebalo da bude povećana.

Prema “zamrznutom” članu Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, januarska penzija je trebalo da se usklađuje sa “kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi” u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenta rasta potrošačkih cijena i 25 odsto procenta rasta ili pada zarada.

U prošloj godini je rast potrošačkih cijena iznosio 2,2 odsto, a pad prosječne zarade 1,6 odsto sa 487 na 479 eura.

Iako je mjesečna deflacija (pad cijena) zabilježena pet mjeseci zaredom, od avgusta do decembra prošle godine, godišnja inflacija se zadržala na nivou od 2,2 odsto.

Bonus video: