Dok u vrhu Vlade tvrde da će do 25. februara sve biti spremno za početak gradnje dijela autoputa od Smokovca do Mateševa, u opozicionim partijama saglasni su sa porukom Foruma 2010 da bi trebalo biti oprezan jer bi taj posao mogao nanijeti težak udarac crnogorskim javnim finansijama.
S druge strane, u DPS-u smatraju da se toga ne treba plašiti.
“Sve su studije pokazale da je autoput neisplativ. Za mene je ozbiljna dilema je li nam autoput neophodan ili bi se problem mogao riješiti izgradnjom novih puteva i trećih traka.
Elementarno domaćinsko razmišljanje je li dobro investirati u nešto 800 miliona eura, a da u narednih nekoliko godina ne bi bilo od njega ozbiljne koristi, bilo bi dovoljno da se donese dobra odluka. Isti slučaj je sa dilemom je li nam autoput sada najpreči, možemo li sa 100 miliona planiranih za ovu godinu za njega učiniti nešto korisnije i za saobraćaj i za državu”, kaže za “Vijesti” profesorica Jelisava Kalezić (DF).
U Pozitivnoj upozoravaju da će se, ako se krene u izgradnju autoputa Bar - Boljare ponoviti “bosanski scenario” i početak izgradnje koridora VC Ploče–Sarajevo–Osijek.
“I laicima je jasno da je ovakav model izgradnje, sa ovolikim kreditnim zaduženjem dugoročno neodrživ i da je cilj da se u predizborne svrhe ponovo svečano proglasi početak gradnje, možda urade pripreme i sagradi nekoliko kilometara, a da onda sve stane čekajući odgovorne ljude i strateške partnere koji će ozbiljno voditi ovaj proces“, tvrdi Emin Duraković, član predsjedništva Pozitivne.
On ističe da Vlada obmanjuje javnost kad kaže da će autoput graditi i investirati Kinezi: “Osim učešća države od 120 miliona, građani će svakako vraćati i kineski kredit od skoro 700 miliona, koji će sa kamatom premašiti milijardu eura.
Takođe, postavlja se pitanje kako je čak i teorijski održiv ovaj projekta i zaduženje države čiji je dug prešao stopu 60 odsto nacionalnog dohotka. Ovaj kredit prijeti da to dostigne 100 procenata BDP“.
Ipak, u DPS-u su optimistični i uvjereni da se sve radi kako valja. “Iako priča o izgradnji autoputa traje relativno dugo, sve se radi transparentno i po zakonu i pod budnim okom Vlade. Osim toga, to je vrlo stručna priča i veliki dio javnosti i ne bi znao o čemu je riječ“, kazao je “Vijestima” Zoran Jelić (DPS).
On ne brine za prezaduženost: “Kriterijumi iz Mastrihta dozvoljavaju zaduženost do 60 odsto BDP-a. Prosjek EU je 93 odsto, a neke države Evrope su zadužene znatno preko 100 procenata nacionalnog dohotka.
Na pitanje hoće li se autoput uskoro graditi i može li nas kineski kredit dovesti u poziciju dužničkog ropstva, ministar Ivan Brajović nije htio da odgovori
To sa nama nije slučaj. Isto tako smatram da je autoput i indirektno i direktno isplativ, da ga treba graditi i da ne bi bilo dobro da ostanemo slijepo crijevo u regionu. I za Sozinu se govorilo da je neisplativa, pa vidite šta danas imamo“.
Uprkos najavama iz Vlade i uz uslov da pregovori sa Kinezima budu uspješni, sve ukazuje da do početka radova ima još dosta. Do tada treba pribaviti hrpu dokumentacije koju traže kineski bankari, isprojektovati buduću saobraćajnicu pošto zasada postoje samo idejni projketi, treba sve da prođe stručne analize i ocjene, kao i elaborat o tome hoće li i koliko autoput ugroziti životnu sredinu.
Na pitanje hoće li se autoput uskoro graditi i može li nas kineski kredit dovesti u poziciju dužničkog ropstva, ministar Ivan Brajović nije htio da odgovori.
Čuje li iko u Vladi mišljenje Svjetske banke?
Duraković je pitao ministre iz DPS-a i SDP-a kako su nas to prije nekoliko godina, u vrijeme najpovoljnijih prilika na finansijskom tržištu i kada je državni dug bio manji od 35 odsto BDP-a, ubjeđivali da je kreditiranje izgradnje autoputa opasno i neodrživo, a sada tvrde suprotno.
“Kako nas to sada, kada se nalazimo pred bankrotom javnih finansija, sa ovolikim dugom, ugrožavajući kriterijume iz Mastrihta, ubjeđuju da je ovoliko enormno zaduživanje održivo i isplativo?
Da li neko iz Vlade uopšte čuje mišljenje Svjetske banke i drugih relevantnih međunarodnih institucija u vezi sa neodrživošću ovakvog modela izgradnje”, naglašava Duraković. Napominjući da je prioritetna dionica u izgradnji ovog koridora ona koja povezuje sjever Crne Gore sa Podgoricom, Duraković dodaje bi, ako usljed prezaduženja i neodrživosti izgradnje za par godina ostane samo na ovoj dionici, onda čitav autoput izgubio svoj regionalni i integracioni karakter, kao i saobraćajno–transportni smisao.
Pozitivna Crna Gora, kazao je Duraković, smatra da autoput može biti održiv jedino u varijanti snažnog dinamiziranja svih vidova saobraćaja i transporta na ovim prostorima i ukoliko se poveže na koridor X, odnosno sa Beogradom i dalje sa Budimpeštom.
Struka kaže da se ne kreće sa Smokovca, ali to neko iz ministarstva gura
Jelisava Kalezić, kao planer i urbanista sa dugogodišnjim iskustvom, ima i dilemu na koju zasada donosioci odluka ne obraćaju pažnju. “Navodno se kreće u izgradnju autoputa, a nije riješeno vrlo ozbiljno pitanje gdje će biti petlja ukrštanja dva autoputa (Bar – Boljare i Jadransko - jonskog). Smokovac, koji je kao lokacija petlje prepisan iz prethodnih planova, je potpuno neprihvatljiv jer bi se izgubilo 25 hektara prostora izuzetne vrijednosti koji bi bio izvanredna rezerva gradu za budućnost.
Na drugoj strani, postoje mnogo bolje lokacije - Struganica i Gornje Mrke. Sve je to rekla struka, ali Ministarstvo saobraćaja godinama, iz meni nepoznatih razloga, gura ovu lokaciju i kao da je nečim uslovljeno, kao da bezuslovno želi da uđe u ovaj projekat bez obzira na posljedice”, ističe Kalezić.
Galerija
Bonus video:
