Crnogorsko-ruska kompanija Nega tours Montenegro podnijela je budvanskom Sekretarijatu za urbanizam zahtjev za legalizaciju nedovršenog hotela “As” u Perazića dolu, koji je počela da gradi prije 16 godina i kojim se sada bavi Tužilaštvo.
Iako se Nega turs i dalje zvanično u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnije vodi kao vlasnik hotelskog kompleksa — betonske mamutske nedovršena građevine, Ministarstvo turizma je prije dvije godine podnijelo krivične prijave protiv investitora zbog dostavljanja lažne bankarske garancije od tri miliona eura. Hotelska grupa Budvanska rivijera je u maju 2016. postupajući po nalogu Vlade, podnijela podgoričkom Privrednom sudu tužbu za raskid ugovora o prodaji hotela “As”.
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je u aprilu 2016. predmet povodom privatizacije hotela “As” i predmet je u fazi izviđaja.
HOTEL "AS", SPOMENIK DEVASTACIJI [VIDEO]
Osnivači Nega tursa su, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata preduzeća Montena invest limited i Nikats engineering limited. Predsjednik odbora direktora je Dejan Gardašević, a članovi Nedeljko Gardašević i Viktor Mazanov. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je krivične prijave podnijelo protiv kompanija Montena invest i Nega turs, Dejana i Nedeljka Gardaševića, Vladislava Popovića, Mazanova i dva NN lica.
Investitori su tvrdili da je garancija validna i da su Sber banku, koja je izdala, izabrali na predlog Vlade. Protiv Sber banke su u Rusiji podnijeli tužbu jer je, kako su naveli, oštetila njihove fime u toj državi zbog garancije.
Zahtjev za legalizaciji hotela opštinskoj službi predao je ovlašćeni zastupnik kompanije Nega turs Dejan Gardašević.
Privredni sud je još u julu 2016. donio privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja na nedovršeni hotel i zemljišni kompleks od 36 hiljada kvadrata u jednoj od najljepših uvala u na crnogorskom primorju. Podgorički sud je tada prihvatio predlog za određivanje privremene mjere koji su zatražili zaštitinik imovinsko pravnih interesa Crne Gore i Hotelska grupa Budvanska rivijera.
Iako se Nega turs žalio, Privredni sud je presudio u korist državne hotelske kompanije, te je u katastarskoj evidenciji još upisana privremena mjera na “As” sa pripadajućim zemljištem.
Predstavnici manjinskih akcionara Budvanske rivijere, američke Strateks grupe bili su protiv raskida ugovora sa Nega tursom dok se ne utvrde sve posljedice koje će zbog toga pretrpjeti Budvanska rivjera. Dva predstavnika Strateksa u Bordu smatrali su da bi Vlada trebalo da „preuzme sve koristi i štete od takve odluke“.
Zbog privatizacije hotela “As”, održano je sredinom 2016. kontrolno saslušanje tadašnjeg ministra turizma Branimira Gvozdenovića (sada potpredsjednika Skupštine) pred skupštinskim Odborom za ekonomiju. Skupština je u junu 2016. usvojila predloge zaključaka Odbora, a najvažniji predlog je da u slučaju raskida ugovora za hotel “As”, on ne bi, shodno ugovorima i aneksu ugovora, mogao biti vraćen Hotelskoj grupi Budvanska rivijera, već se mora tretirati kao imovina države, koja će se staviti na javnu prodaju.
Predlog zaključka je da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa ingerencijama, izvrši neophodne radnje u cilju utvrđivanja odgovornosti za štetu nastalu izdavanjem nevažeće bankarske garancije. Betonska konstrukcija dočekuje i ispraća ministre turizma
Priča o jednoj od najneuspješnijih privatizacija počela je 2002, kada je Budvanska rivijera prodala “As”, crnogorsko-ruskoj kompaniji za pet miliona maraka, od čega je tri miliona pripalo Vladi, a dva miliona Hotelskoj grupi. Investitor se obavezao da će u hotel uložiti 22 miliona maraka i da će ga otvoriti do kraja 2003. Iako zamišljen kao hotelski kompleks sa pet zvjezdica, dogradnja i rekonstrukcija nekada jednog od najatraktivnijih hotela na Jadranu pretvorila se u Skadar na Bojani.
Investitor je probio brdo, izgradio dodatak od oko 100 metara, nadogradio, tako da je građevina dostigla 18 spratova. Betonska konstrukcija dočekivala je i ispraćala ministre turizma od Predraga Nenezića, preko Predraga Sekulića do Branimira Gvozdenovića i sada Pavla Radulovića. Kako obaveze nijesu ispunjene Vlada je u februaru 2014. sa investitorom potpisala aneks ugovor, čime mu je dala novu šansu koju nije iskoristio, jer hotel nije otvoren do kraja 2015. kada je trebalo da bude uloženo 50 miliona eura.
Jedan od najbitnijih elemenata u odlučivanju za prihvatanje tog aneksa bila je bankarska garancija naplativa na prvi poziv u iznosu od tri miliona eura, za koju je kasnije utvrđeno da je falsifikovana. Ministarstvo održivog razvoja je čak pokušalo da u budvanskom katastru hotel “As” preknjiži na Budvansku rivijeru, ali je takav zahtjev Uprava za nekretnine odbila.
Bonus video:
