Kombinat aluminijuma, kao kompanija u teškoćama, koristi državnu pomoć u obliku i količini koje tek treba jasno utvrditi, ocijenili su predstavnici Evropske komisije i dodali da dugoročna održivost preduzeća zavisi od plana restrukturiranja.
"Moraju se poštovati pravila EU i zahtjevi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kada je riječ pomoći za prestrukturiranje. Potrebno je donijeti plan restrukturiranja kako bi se povratila dugoročna održivost i preduzeti kompenzatorne mjere za smanjenje uticaja pomoći na konkurenciju", navodi se u izvještaju EK o analitičkom pregledu usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u oblasti politike konkurencije, koji je objavilo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija.
Predstavnici EK su naveli da bi doprinos novog investitora iz sopstvenih sredstava trebalo da bude realan i značajan. Oni su od nadležnih tražili da preduzmu hitne mjere i redovno obavještavaju EK o dešavanjima u KAP-u, s obzirom na uticaj koji ta kompanija ima na privredu Crne Gore.
U EK smatraju da nalaženje konačnog rješenja za složenu ekonomsku situaciju u KAP-u ostaje kritično pitanje, s obzirom na to da je KAP dužan 350 miliona EUR, bilježi gubitke i predstavlja rizik po javne finansije.
Komisija je primjer KAP-a navela u okviru analize usklađenost crnogorskog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na ostala pravila o državnoj pomoći sa evropskim. EK je ocijenila da crnogorsko zakonodavstvo u toj oblasti nije potpuno i nije usklađeno sa pravnom tekovinom EU.
Iz EK su podsjetili da je KAP, na koji se odnosi 51 odsto izvoza i sa godišnjom proizvodnjom 120 hiljada tona aluminijuma, najveće crnogorsko industrijsko preduzeće. Fabrika je, kako su dodali, glavni akter nacionalne ekonomije i ključni poslovni partner drugim važnim kompanijama.
KAP, u koji je početkom jula uveden stečaj, djelimično je privatizovan 2005. godine, kada je je 65,5 odsto udjela prodato Centralnoevropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC), koja je dio ruske En plus grupe.
"Globalna ekonomska kriza i nepovoljna kretanja na svjetskom tržištu metala nepovoljno su uticali na KAP. Proizvodnja je 2008. i 2009. godine značajno smanjena, pa je fabrika poslovala sa gubitkom", navodi se u Izvještaju.
Iz EK su podsjetili da je 2009. godine dogovoreno da država otkupi 29,4 odsto udjela u KAP-u i 31,5 odsto u Rudnicima boksita u zamjenu za državne garancije.
Vlada je, osim toga, potvrdila obavezu da do kraja prošle godine subvencionira kompaniju prilikom nabavka električne energije.
Crnogorska Skupština je u aprilu prošle godine tražila od Vlade da racionalizuje »bolešljivu« kompaniju i realizuje sredstva obezbjeđenja za kredit za koji je država garantovala, nakon što CEAC to nije ispoštovao.
Predstavnici EK smatraju da crnogorsko zakonodavstvo u oblasti fiskalne pomoći i direktnog oporezivanja biznisa nije usklađeno s pravnim tekovinama EU. Oni su dodali da pravnu osnovu za dodjelu nekompatibilne fiskalne pomoći pružaju četiri zakona - o porezu na dohodak građana, dobiti preduzeća, biznis i slobodnim zonama.
"Zakoni o porezu na dohodak fizičkih lica i dobit pravnih pružaju zakonsku osnovu za potpuno izuzeće od poreza na dobit u periodu od osam godina za novoosnovana preduzeća u nerazvijenim opštinama", navodi se u Izvještaju.
To izuzeće, kako se dodaje, nije u skladu sa pravnim tekovinama EU ukoliko predstavlja pomoć za tekuće poslovanje, nije jasno povezano sa ciljem politike i nije proporcionalno.
Zakon o biznis zonama pruža zakonsku osnovu za dodjelu pomoći za tekuće poslovanje bez jasne veze sa bilo kojim ciljem regionalnog razvoja ili zapošljavanja.
"Čini se da taj Zakon ne poštuje pravilo proporcionalnosti", poručili su iz EK.
Oni su dodali i za Zakon o slobodnim zonama nema cilj politike i da se poreska izuzeća u njemu moraju uskladiti s pravnom tekovinom EU.
"Imajući u vidu stečena prava korisnika, što su šeme pomoći duže na snazi to će biti teže riješiti situaciju. Crna Gora mora hitno uskladiti postojeće šeme fiskalne pomoći sa pravnim tekovinama EU. Svaka šema fiskalne pomoći koju Crna Gora od sad usvoji mora biti usklađena s pravnom tekovinom EU", navodi se u Izvještaju.
Predstavnici EK smatraju da crnogorsko zakonodavstvo nije usklađeno sa evropskim kada je riječ o proceduralnim propisima u oblasti državne pomoći, zbog čega je neophodno značajno dodatno usklađivanje.
"Postojeći sistem kontrole nije dovoljan, naročito kada se radi o ovlašćenju Skupštine da odbaci odluku Agencije za kontrolu državne pomoći", kazali su iz EK i dodali da bi Crna Gora trebalo da sprovodi pravilnu kontrolu državne pomoći.
Oni su poručili da se uslovi za dodjelu regionalne pomoći moraju uskladiti s evropskim zakonodavstvom.
"Naročito su nepotpune odredbe o dodjeli državne pomoći velikim investicionim projektima. Takođe, opseg pomoći za tekuće poslovanje se mora ograničiti na smanjenje vanrednih i važnih regionalnih teškoća", navodi se u Izvještaju.
Predstavnici EK smatraju da je uslove za dodjelu pomoći za istraživanje i razvoj potrebno uskladiti s evropskim i da se u propise moraju unijeti odredbe o javnom finansiranju privrednih aktivnosti koje sprovode istraživačke organizacije.
Oni su ocijenili da crnogorsko zakonodavstvo kada je riječ o pravilima o pomoći za životnu sredinu nepotpuno i neusklađeno s evropskim. Odredbe o dodjeli državne pomoći za povećanje nivoa i standarda zaštite životne sredine, državne pomoći za ulaganja u štednju energije, upravljanje otpadom i sanaciju zagađenih područja potrebno je, kako tvrde,dodatno razviti u skladu s pravnim tekovinama EU.
U EK smatraju da bi, kada je riječ o pravilima o pomoći malim i srednjim preduzećima, njihova definicija trebalo da napravi razliku između malih i srednjih i firmi koje čine dio grupe.
"Nedostaju i definicije partnerskih preduzeća i povezanih preduzeća", naveli su iz EK.
Oni su poručili i da crnogorsko zakonodavstvo u oblasti pravila o referentnim, odnosno diskontnim stopama i povraćaju kamatne stope i državnim garancijama, nije usklađeno sa evropskim .
"Crnogorski sistem je potrebno dodatno razraditi i precizno definisati metodologije za utvrđivanje pravilnih referentnih stopa kako bi crnogorski organi mogli pravilno primjenjivati propise", kazali su predstavnici EK.
Oni su dodali i da privremena pravila kao odgovor na ekonomsku i finansijsku krizu ne predstavljaju razlog za zabrinutost, s obzirom na to da je njima istekao ili će uskoro isteći rok primjene.
Iz EK su naveli i da je crnogorsko zakonodavstvo kada je riječ o pomoći za sanaciju i prestrukturiranje prilično nepotpuno i neusklađeno s evropskim.
"Odredbe se moraju dopuniti metodom obračuna dozvoljenog iznosa pomoći za sanaciju, posebnim pravilima o prihvatljivosti, jasnom razlikom između mjera prestrukturiranja i kompenzatornih mjera, mogućnošću donošenja šema pomoći za sanaciju i prestrukturiranje za mala i srednja preduzeća i preciznijom definicijom vanrednih okolnosti za neprimjenu načela jednokratnosti pomoći", navodi se u Izvještaju.
Predstavnici EK smatraju i da su administrativni kapaciteti u oblasti državne pomoći nijesu dovoljni.
"Agenciji za kontrolu državne pomoći hitno je potreban dodatni kvalifikovani kadar kako bi mogla preuzeti predstojeći povećani obim posla i postići dobre rezultate u sprovođenju", saopštili su iz EK.
Znanje državnih službenika i administrativnog kadra u ministarstvima i tijelima koja se bave pitanjima državne pomoći, kako smatraju, nije adekvatno.
Bonus video:
