zakidanje

Zona sive ekonomije: Poslodavac mora da plaća probni rad

Predstavnici i poslodavaca i zaposlenih su saglasni da se probni rad zloupotrebljava i da se često koristi neznanje zaposlenih
254 pregleda 3 komentar(a)
pisanje, zapisivanje, učenje, Foto: Shutterstock
pisanje, zapisivanje, učenje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.02.2019. 01:47h

Jelena Š. godinu i osam mjeseci radi u prodavnici kozmetike gdje je zaposlena po uslovima koji nijesu zakoniti. Ona je jedan od mnogih radnika, posebno u uslužnim djelatnostima i trgovini, koji ne žele javno da upru prstom u poslodavca koji krši zakon i zakida njihovu zaradu.

“Rečeno mi je da ću biti tri mjeseca na probnom radu i taj dio su odmah rekli da mi neće plaćati. Kasnije su počeli da mi daju 200 eura i rečeno mi je da sam primljena, ali nikakav ugovor nijesam potpisala”, kazala je.

Tačan broj poslodavaca kojima probni rad služi kao izgovor da ne izmiruju obaveze prema zaposlenom, još jedna je crna rupa u radu crnogorskih istražnih organa

Jelena je kazala “Vijestima nedjeljom” kako joj je nedavno poslodavac rekao da je i dalje na probnom radu, ali da su zadovoljni njenim radom i da će joj uskoro ponuditi i ugovor o radu.

“Znam da nijesam jedina u firmi koja radi na taj način, ali kad pokušamo da razgovaramo sa poslodavcem, kaže nam da ne brinemo o tome jer smo još mlade da bismo mislile o penziji i osiguranju”, rekla je Jelena.

Njen radni dan je isti kao i njenih ostalih koleginica, tvrdi da su joj obaveze iste, ali ne i prava.

Tačan broj poslodavaca kojima probni rad služi kao izgovor da ne izmiruju obaveze prema zaposlenom, još jedna je crna rupa u radu crnogorskih istražnih organa.

Predstavnici i poslodavaca i zaposlenih su saglasni da se probni rad zloupotrebljava i da se često koristi neznanje zaposlenih. Iz Unije slobodnih sindikata (USS) ističu da su mnogi u zabludi da poslodavac ne mora da daje platu dok traje probni rad.

“To apsolutno nije tačno ni pravno utemeljeno”, kazala je “Vijestima nedjeljom” generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Suzana Radulović.

Objasnila je da probni rad mora biti ispraćen zaključivanjem ugovora o radu. U suprotnom, to je rad u zoni sive ekonomije.

Zakonom o radu precizirano je da se probni rad može utvrditi aktom o sistematizaciji, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno. On ne može biti duži od šest mjeseci, osim za člana posade trgovačke mornarice duge plovidbe, koji može trajati i duže, odnosno do povratka broda u matičnu luku.

“Način sprovođenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada utvrđuje se kolektivnim ugovorom kod poslodavca”, navodi se u zakonu.

Radulović je kazala da je namjera UPCG bila da se probni rad kao institut ojača, pa su o njemu raspravljali prilikom pisanja radnog teksta Opšteg kolektivnog ugovora i da je odredba bila usaglašena. Međutim, kako OKU nije potpisan, tako ni ta odredba nije zaživjela.

U radnoj verziji OKU navodi se da je potrebno ocijeniti rad zaposlenog koji je bio na probnom radu i to da kod poslodavca koji zapošljava do 20 zaposlenih to radi poslodavac, a u preduzećima gdje radi više radnika to je trebalo da bude nadležnost komisije neparnog broja članova.

Članovi komisije bi, kako je predviđeno, morali imati najmanje isti stepen stručne spreme zaposlenog odnosno nivoa obrazovanja i zanimanja i donosili bi zaključak „zadovoljava“, odnosno „ne zadovoljava“.

“Vrijeme od najviše šest mjeseci u praksi se pokazalo sasvim dovoljnim za procjenu znanja, vještina i kompetencija zaposlenih. Nema smetnji da se predvidi i kraći rok, a sve to opet u zavisnosti od radnog mjesta, u skladu sa aktom o sistematizaciji.

Zakonom je dato da ni zaposleni ni poslodavac nijesu dužni čekati istek preciziranog roka, već i jedna i druga ugovorna strana mogu jednostrano raskinuti ugovor o radu prije isteka tog roka, uz pisano obrazloženje”, kazala je ona.

Da zaposleni na probnom radu ima sva prava i obaveze kao i ostali radnici, ističu i u USS. Pravnica u Stručnoj službi USS Ivana Mihajlović istakla je da su zbog povećane nezaposlenosti i lošeg ekonomskog ambijenta građani spremni da prihvate sve prilike koje im se na tržištu nude, bez prethodne informisanosti o svojim pravima.

“Sve eventualne zloupotrebe od strane poslodavca, odnosno nepravilnosti koje bi se javile za vrijeme radnog angažmana, radnici mogu prijaviti Inspekciji rada ili sudu, ali će im u tom slučaju jedini dokaz da su bili i način na koji su bili angažovani biti upravo ugovor”, kazala je Mihajlović.