raste Nezaposlenost

Posao više od dvije godine nema skoro 37.000 građana

EK ukazuje na to da 68 odsto nezaposlenih od ukupnog broja čeka zaposlenje više od dvije godine. Prema novim podacima Monstata, duže od dvije godine posao nema njih 75,9 odsto
0 komentar(a)
Ažurirano: 18.10.2013. 16:28h

Slabe performanse tržišta rada sa niskim učešćem i visokom stopom nezaposlenosti, posebno među mladima, i nezaposleni koji su bez posla duže vremena, ostaje za Crnu Goru veliki problem, ocjenjuje Evropska komisija (EK) u Izvještaju o napretku u evropskim integracijama za ovu godinu.

EK u izvještaju kao referentnu uzima stopu nezaposlenosti od 20 odsto, koja je rezultat Monstatovih istraživanja, a ne onu Zavoda za zapošljavanje koja je niža za oko čak sedam procenata.

„Tokom 2012. godine, učešće na tržištu rada se neznatno povećalo sa 49 na 50 odsto. Regionalna neuravnoteženost je značajna. U centralnom i južnom regionu, stopa nezaposlenosti je 10 i 15,6 odsto, a na sjeveru ona raste do 36,7 odsto“, primjećuje EK i dodaje da je za brigu i što 68 odsto nezaposlenih od ukupnog broja čeka zaposlenje više od dvije godine.

Prema najnovijim podacima Monstata, nezaposlenih do kraja jula je bilo 48.700 građana ili 19,2 odsto, od čega duže od dvije godine posao čeka njih 36.900 ili 75,9 odsto.

Zavod prikazuje da je na kraju juna nezaposleno 30.372 građana ili 13 odsto.

U Izvještaju se preporučuju napori kako bi se smanjilo siromaštvo, kroz inkluziju RAE populacije, osoba sa invaliditetom i ostalih ranjivih grupa

EK konstatuje određeni napredak na polju socijalne politike i zapošljavanja, ali u Izvještaju na nekoliko mjesta ponavlja se problem slabosti tržišta rada.

„Odlučna akcija je potrebna kako bi se riješio problem niske aktivnosti i zaposlenosti i nesklad između dostupnih vještina (radne snage) i potreba, dijelom kroz povećavanje kapaciteta javne službe za zapošljavanje“, smatraju u EK.

U Izvještaju se preporučuju napori kako bi se smanjilo siromaštvo, kroz inkluziju RAE populacije, osoba sa invaliditetom i ostalih ranjivih grupa.

„Dalje mjere su potrebne da bi se unaprijedila održivost penzionog sistema i uspostavile usluge na bazi zajednice, kao alternativi institucionalizacije. Takođe, dalji napori su potrebni i na planu zdravstva i bezbjednosti na poslu, s ciljem poboljšanja transparentnog i funkcionalnog socijalnog dijaloga“, piše u Izvještaja.

„Sve u svemu, Crna Gora je počela rješavati svoje prioritete u ovoj oblasti“, zaključeno je u tom dijelu Izvještaja.

Mali napredak, kako se navodi, ostvaren je na polju poslovanja i industrijske politike, a konstatovan je i manjak administrativnih kapaciteta i fragmentovanih strategija.

„Strateški napor za promociju vještina na svim nivoima u sektorima u kojima Crna Gora ima značajnu razmjenu sa EU, biće bitan za unapređenje konkurentnosti i spremnosti za pritisak konkurencije i uticaja tržišta unutar EU“, dodaje se u Izvještaju.

Jednostrano uvođenje eura kao zvanične valute je, prema mišljenju EK, dovelo je do ograničenog opsega u vođenju monetarne politike, smatraju u EK, koji su tu činjenicu iznosili i u prošlim Progress Reportima.

„Promjene u politici obaveznih rezervi ostala je ključna alatka za upravljanje likvidnošću finansijskog sistema. Centralna banka Crne Gore, međutim, testirala je mogućnosti za obuzdavanje aktivnih kamatnih stopa u novembru 2012. godine. Kamatne stope na nove komercijalne i stambene kredite su, tokom prve polovine godine, obuzdane na 14, odnosno 15 odsto. Te mjere su uglavnom olakšale kupovinu novih nekretrnina i dobijanje kredita za investicije u turizam, čije su kamate bile iznad ovih nivoa“, navodi se u Izvještaju EK.

Određeni napredak konstatovan je za poglavlja Javnih nabavki, Privrednih zakona, Kretanje kapitala, Finansijskih usluga, dok je za poglavlje Statistika istaknut dobar napredak, uz ocjenu ponovljenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, vezano za Monstatove nedovoljne ljudske i finansijske resurse.

Galerija

Preporučujemo za Vas