Evropska komisija će u današnjem izvještaju o napretku Crne Gore za 2013. godinu tražiti od Vlade da sačini plan za prestrukturiranje Kombinata aluminijuma, koji bi bio primijenjen tek kad ga odobri Evropska komisija, ili da zatvori kompaniju koja predstavlja veliku opasnost za crnogorske javne finansije, saznaju "”Vijesti”.
Prema mišljenju Komisije, KAP je u bankrotu, a održava se u značajnim državnim subvencijama što nije dozvoljeno pravilima evropskog zakonodavstva o konkurenciji i državnoj pomoći. Crna Gora se već obavezala da će poštovati evropsko pravo o državnoj pomoći Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a prije pregovora, moraće formalno da ih ugradi u svoje zakonodavstvo.
Prema izvorima "Vijesti" prije jasne odluke Vlade o tome šta će biti sa KAP-om, Crna Gora neće moći otvoriti pregovore o poglavljima 8 i 27, Tržišna konkurencija i Životna sredina.
Eventualni plan prestrukturiranja KAP-a u stečaju moraće da sadrži rješenja za ekonomsku održivost kompanije, socijalna pitanja viška zaposlenih, kao i sanaciju zagađenja životne sredine.
Prema izvorima “Vijesti”, prije jasne odluke Vlade o tome šta će biti sa KAP-om, Crna Gora neće moći otvoriti pregovore o poglavljima 8 i 27, Tržišna konkurencija i Životna sredina
Crnogorska Komisija za državnu pomoć već je dva puta upozoravala Vladu da pomažući KAP krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Prvi put u junu prošle godine kada je konstatovano da isplata garancija Dojče banci od 23 miliona za kredit KAP-a nijesu u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći. Komisija je tada naložila Vladi da obezbijedi povrat novca i da “obustavi eventualnu dalju dodjelu državne pomoći KAP-u”. Komisija je tada utvrdila da je Vlada od privatizacije do tada ovoj posrnuloj kompanije kroz institut “državne pomoći” pomogla sa 184 miliona eura. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je izračunao da je KAP od privatizacije sa novim programom subvencija koštao poreske obveznike preko 500 miliona eura.
Premijer Milo Đukanović je početkom ove godine predstavio plan “spasavanja KAP-a” koji je predviđao nove subvencije narednih šest godina. Predsjednik Komisije Mitar Bajčeta je u martu ove godine poslao obavještenje Vladi da bi “novo ulaganje države u KAP Evropska komisija tumačila kao direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi moglo negativno da se odrazi na dalji proces pristupanja EU”. Većina u Skupštini, opozicija i SDP, najavili su da neće podržati nove subvencije za struju KAP-u od 45 miliona.
Vlada ili njeno preduzeće, koje upravlja KAP-om u stečaju, Montenegro bonus, i dalje pomažu ovu kompaniju jer prihodi od proizvodnje ni sada, nakon smanjenja broja radnika za oko 400 i plata preostalim radnicima, ne pokriva troškove. Da li se gubici pokrivaju iz Montenegro bonusa ili iz državnog budžeta “Vijestima” proteklih dana nijesu željeli da odgovore ni iz Vlade ni ove kompanije. Zvaničnih informacija o veličini gubitka nema, a spekuliše se da je za pokrivanje mjesečnih troškova neophodno doplatiti nekoliko stotina hiljada eura do čak milion eura državnog novca, kako je to nedavno i saopštio bivši direktor KAP-a Jurij Moisejev.
Poslanici opozicije i SDP-a najavili su da će tražiti izvještaje o poslovanju KAP-a da bi se vidjelo kako i na čiji račun sada posluje.
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić je u julu, odgovarajući na pitanje kako misle da nastave subvencije iz budžeta kada to sprečava Sporazum sa Briselom, odgovorio da će razgovarati sa predstavnicima EK o tome, jer to smatraju mogućim ukoliko države proglase da je to proizvodnja od nacionalnog značaja. On je naveo da su slično uradili u Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Predstavnici EK su i ranije upozoravali Vladu da je za KAP iskorišćeno pravo na državnu pomoć, a svaki nastavak bi značio kršenje Sporazuma sa Briselom.
Galerija
Bonus video:
