Direktor Poreske uprave Milan Lakićević rekao je da će PU teško moći da naplati veći dio poreskog duga od 354 miliona jer dužnici nemaju odakle da vraćaju novac, najavljujući da će ta institucija morati da ih vodi kao nenaplativa i na kraju najvjerovatnije da ih otpiše.
“Uzeću za primjer preduzeće Vektra Jakić koje duguje 1,2 miliona eura. Tom preduzeću je uveden stečaj, obrisano je iz registra i taj dug prema državi se mora voditi kako nenaplativo potraživanje. Ili dug “Radoja Dakića” od 826.000 eura koji je isto nenaplativ”, kazao je Lakićević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
To parlamentarno tijelo je razmotrilo informaciju Ministarstva finansija o realizaciji zaključaka Skupštine koji su bili sastavni dio ovogodišnjeg budžeta i gdje je konstatovano da je naplata poreskog duga jedan od najteže sprovodljivih zaključaka.
Mladen Bojanić (Pozitivna) je kazao da je neshvatljivo kako je dozvoljeno da se nagomila poreski dug i da treba utvrditi odgovornost po tom osnovu
“Uradio sam mogućnost naplate za svakog poreskog dužnika i procjena je ta za ovu godinu, a računam da će biti veća u narednom periodu”, rekao je Lakićević.
On je naveo da mu je cilj da se objavljuje lista sa 200 najvećih poreskih dužnika i da se objavi i spisak za neplaćene akcizne obaveze.
Damjanović je predložio i da se objavi lista onih dužnika koji vode sudske sporove, jer je i tu riječ o milionskim iznosima, što bi trebalo da se prihvati.
Mladen Bojanić (Pozitivna) je kazao da je neshvatljivo kako je dozvoljeno da se nagomila poreski dug i da treba utvrditi odgovornost po tom osnovu, dok je Damjanović ocijenio da otpis potraživanja dovodi u neravnopravan položaj one koji su redovno izmirivali obaveze državi.
Damir Šehović (SDP) tvrdi da bi ta naplata morala da bude veća od procjene PU.
Podaci Ministarstva finansija su pokazali da je po osnovu PDV-a naplaćeno 20 miliona eura više nego prošle godine, a da je iz budžeta otišlo 14 miliona eura na sudske presude
Damjanović i Šehović su ponovili da se mora uvesti progresivno oporezivanje što bi koristilo budžetu.
“Uveli ste krizni porez od 15 odsto za zarade iznad prosječnih. Ne bi po toj stopi trebalo oporezovati zarade od 500 ili i 600 eura i one iznad 1.000 eura. Do 15. jula treba da nam dostavite i informaciju o mjerama racionalizacije koje su sprovela javna preduzeća i akacionarska durštva u kojima je država većinski vlasnik”, kazao je Damjanović.
Odbor je tražio od minstra finansija Radoja Žugića da se napravi analiza zarada iznad 1.000 eura u privatnom sektoru. Žugić je kazao da se priprema posebni zakon kojim će se definisati politika zarada u javnom sektoru, opštinama, preduzećima i agencijama kako bi se to pitanje dovelo u red, a formirana je i radna grupa koja treba da predloži rješenja za progresivno oporezivanje.
Zaključak SNP-a je i da Vlada u preduzećima gdje ima većinsko vlasništvo utvrdi potraživanja zaposlenih po pravosnsžnim i izvršnim sudskim presudama
“Tim novcem se prikiva nečiji loš rad u prethodnom periodu”, kazao je Šehović.
Zajednički zaključak SNP-a i SDP -a koji je usvojen uz budžet je bio da se ispita politika progresivnog oporezivanja. Dodatni zaključci SNP -a bili su da Vlada Skupštini do 30. juna dostavi izvještaj ostvarenih prihoda u odnosu na planirane, predloži mjere racionalizacije potrošnje (naročito u odnosu na zarade koje su veće od prosječnih u državi) u opštinama, javnim preduzećima i akcionarskim dr uštvima u kojima država ima većinsko vlasništvo, napravi predlog naplate poreskog duga.
Zaključak SNP-a je i da Vlada u preduzećima gdje ima većinsko vlasništvo utvrdi potraživanja zaposlenih po pravosnsžnim i izvršnim sudskim presudama i preduzme mjere za pomoć radnicima i o tome obavijesti Skupštinu.
Traženo je da se sačini analiza o spovođenju zakona o svojinsko-pravnim odnosima kojim je propisano da zemljište za koje u postupku privatizacije i stečaja nije plaćena tržišna naknada ostaje u svojini države i da se o tome podnese Skupštini izvještaj.
Poslanici Fronta nijesu prisustvovali sjednici Odbora.
Milić: Koliko poreza su otpisali ministri
Lider SNP-a Srđan Milić tražio je od Lakićevića da dostavi podatke koliko je otpisano u prethodnom periodu poreskog duga po osnovu diskrecionog prava nadležnih ministara.
On je naveo da je nedopustivo da Savjet za privatizaciju dvije godine ne završava posao koji se odnosi na naplatu tržišne naknade za zemljište koje je obuhvaćeno postupkom privatizacije.
Milić je, po pitanju realnosti visine naknada prilikom privatizacije određene imovine i prelaska prava njenog korišćenja u pravo svojine, tražio objašnjenje za kriterijume na osnovu kojih je ona procijenjena na postojeći iznos.
“Kako je moguće da kvadratni metar zemljišta poljoprivrednog preduzeća “Bajo Pivljanin” košta četiri centa. Koji je vještak radio tu procjenu”, pitao je Milić, dodajući da je riječ o visokim iznosima novca.
Prema zvaničnim podacima, Savjet za privatizaciju od 30 zahtjeva za davanje mišljenja radi pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine riješio je svega šest.
Na tom spisku su KAP, Bjelasica rada, Carine, Ulcinjska rivijera, Trebjesa, Drvoimpeks, Jugopetrol, Ibon...
Šehović je dodao da bi Skupština trebalo da ima bolji uvid u rad Savjeta za privatizaciju.
Bonus video:
