Novo ulaganje države u Kombinat aluminijuma, koji je već dobijao državnu pomoć, Evropska komisija bi tumačila direktnim kršenjem odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i Evropske unije, što bi u krajnjem moglo negativno da se odrazi na dalji proces pristupanja Uniji.
O tome je predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći Mitar Bajčeta obavijestio ministarstva ekonomije i finansija, kao i glavnog pregovarača Crne Gore sa EU Aleksandra Pejovića, nakon što se pododobor za unutrašnje tržište i konkurenciju bavio dodjelom pomoći i planovima države za KAP.
Medojević: Izdajnik ko podrži Đukanovića i Deripasku >>>
Na sastanku tog pododobora za pregovore sa EU, koji čine predstavnici crnogorskih institucija i EK, 5. marta je istaknuto da država ima tri opcije – da preuzme KAP, traženje partnera i stečaj.
Glavni model koji zagovara vladajući DPS, na čelu sa premijerom Milom Đukanovićem, je da ruski partner Oleg Deripaska izađe iz KAP-a tako što bi mu poreski obveznici platili 51 milion eura. Državna pomoć bi se nastavila kroz subvencije za struju, preuzimanje dugova i obaveza od preko 180 miliona eura.
Skupštini su predložene tri opcije koje su predočene predstavnicima EK, ali je ključna varijanta DPS-a da država kupi udio ruskog CEAC-a od 29,4 odsto i nastavi da pomaže KAP-u iz državne kase. Za stečaj se zalaže Socijaldemokratska partija, manja članica vlasti.
“Predstavnici Evropske komisije ukazali su na činjenicu da je KAP već dobio pomoć za restrukturiranje i da bi svako novo ulaganje predstavljalo kršenje principa “prvi put - zadnji put” (odredbama člana 16 stav 4 Uredbe o bližim kriterijumima, uslovima i načinu dodjele državne pomoći je propisano da se državna pomoć za restrukturiranje može dodijeliti samo jednom u deset godina. Dakle, svako novo ulaganje bi od strane EK bilo tumačeno kao direktno kršenje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi u krajnjem moglo da se negativno odrazi na dalji proces pristupanja Crne Gore EU”, piše u Bajčetinom dopisu, koji “Vijesti” imaju.
U pododboru za unutrašnje tržište i konkurenciju su i predstavnici Ministarstva ekonomije, kojima je poznat stav Evropske komisije. Nadležnost pododbora su pregovaračka poglavlja Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Javne nabavke, Privredno pravo, Pravo intelektualne svojine, Politika konkurencije, Finansijske usluge, Zaštita potrošača i zdravstvena zaštita.
Ukupna vrijednost garancija koje je država dala KAP-u za kredite je oko 132 miliona eura, bez kamata. Od toga je već iz državnog budžeta plaćeno 23,4 miliona, sa kamatama.
Aktiviranje te garancije prema Dojče banci prouzrokovalo je rebalans prošlogodišnjeg budžeta, ali i uvođenje novih taksa za građane od po euro za telefonske kartice, brojila i kablovsku televiziju
Oko 60 miliona eura se odnosi na državnu pomoć preko subvencija za električnu energiju.
Prema zvaničnim podacima, KAP je i u 2009. godine bio na prvom mjestu po državnoj pomoći, kada mu je od ukupno 50,5 miliona državne pomoći pripala polovina uključujući i Rudnike boksita.
Podgoričkoj fabrici je 2010. pripalo je najviše novca od državne pomoći, odnosno 43 miliona eura. Oko 16 i po miliona eura u 2011. odnosi se na subvencije za struju dodijeljenih na osnovu Programa finansijskog restrukturiranja KAP-a.
Da država treba da preispita dodjelu državnih garancija upozorila je i Državna revizorska institucija, koja još nije objavila reviziju garancija KAP-u.
Kršenje principa „prvi put - posljednji put”
Stav EK je poznat ministru ekonomije Vladimiru Kavariću, koji ispred Vlade predstavlja model spasavanja KAP-a, jer je slična situacija bila sa dodjelom državne pomoći Željezari.
Nije poznato da li je ministar prije predloga parlamentarnom Odboru za ekonomiju za rješavanje problema KAP-a preko dogovora sa Deripaskom, koji zagovaraju, tražio mišljenje EK o nastavku ulaganja države u KAP. Kavarić je branio model članova Vlade iz DPS-a pred poslanicima drugi put 28. februara, a tada ih nije informisao da ima mišljenje EK, što bi moglo značiti da ga nije tražio.
Sastanak pododbora za pregovore sa EU na kojem je država upozorena je održan 5. marta, a ministar ekonomije je o tome informisan 7. marta, kada mu je upućen dopis Komisije za kontrolu državne pomoći. Očekuje se da sada poslanicima dopuni informaciju o KAP-u i dostavi stav EK koji upozorava da bi svako novo ulaganje predstavljalo kršenje principa “prvi put -posljednji put” i da bi ga EK tumačila kao direktno kršenje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Koliko je važno poglavlje koje se odnosi na politiku konkurencije i davanja državne pomoći osjetila je Hrvatska, jer se to u pregovorima sa EU našlo među četiri posljednja zatvorena poglavlja. Evropska komisija je godinama upozoravala Hrvatsku zbog toga što je subvencionisala svoja brodogradiliša.
Galerija
Bonus video:
