Rješenja Vlade po pitanju privremenog kriznog poreza su dobra, ali bi trebalo razmisliti o uvođenju drugačijih mjera štednje, kao što je oporezovanje neproduktivnih ulaganja, ocijenio je generalni sekretar Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG), Igor Pavićević.
„Vjerujemo da su rješenja Vlade po pitanju privremenog uvođenja kriznog poreza dobra, ali smatramo da treba uvesti i druge mjere štednje, na primjer oporezovanje neproduktivnih ulaganja ili uvođenje drugačijeg Pravilnika o troškovima službenog puta koji bi predvidio ukidanje nekih postojećih troškova“, kazao je Pavićević agenciji Mina-business.
Novi način oporezivanja i obračuna zarada počeo je u petak, zbog čega je ISRCG prošle sedmice organizovao stručni seminar u cilju obuke profesionalnih računovođa.
„Što se tiče novog načina oporezivanja zarada koje su iznad limita od 720 eura bruto, odnosno 482,41 eura neto uveden je dodatni porez koji bi trebalo da bude na teret poslodavaca, ukoliko on poštuje radne doprinose zaposlenih, koji svojim radom omogućavaju poslodavcu ostvarenje profita ili umanjenje troškova“, smatra Pavićević.
On je ocijenio da neto zaradu ne treba umanjivati, međutim Zakon nudi različita rješenja. Pošto će u državnim organima doći do umanjenja neto zarade, Pavićević vjeruje da će većina poslodavaca u privredi primijeniti isti model oporezivanja zbog krize, uz obavezne anekse ugovora o radu.
„Kad god je u pitanju neka zakonska izmjena profesionalne računovođe se trude da tu zakonsku izmjenu na kvalitetan način sprovedu. Računovođe su itekako zainteresovane za novine, posebno kada je u pitanju obračun zarada ili neke poreske izmjene, a to potvrđuje više od 300 prisutnih na seminaru u hotelu Ramada“, rekao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, ni jedno zakonsko rješenje iz oblasti poreza i računovodstva ne bi trebalo da razmatra Skupština niti da se usvoji, ukoliko se prethodno u sklopu radne grupe koja ga predlaže, ne uključe predstavnici ISRCG u ime računovodstvene profesije, s obzirom na to da se u praksi nailazi na veliki broj dilema, koje najbolje mogu da riješe profesionalne računovođe, sa kojima se oni svakodnevno suočavaju. Osim toga ISRCG je nosilac Uredbe Vlade Crne Gore na polju razvoja računovodstvene profesije.
„Jedino na taj način, kao radna grupa, možemo zajedno sa Ministarstvom finansija prenijeti sva iskustva iz prakse, kako bi dobili što kvalitetnije zakonsko rješenje“, dodao je Pavićević.
On je naveo da je u oktobru prošle godine formirana radna grupa za pregovore sa Evropskom unijom (EU), koje se tiče poglavlja 6, o privrednom pravu, računovodstvu, reviziji i finansijskom izvještavanju.
„Već smo dva puta bili na eksplanatorni i bilateralni skrining. Ono što je za računovodstvenu profesiju bitno je da je finansijsko izvještavanje usklađeno sa međunarodnim računovodstvenim standardima finansijskog izvještavanja, dok će se razmotriti, u narednim fazama razgovora, da li će se neke male dopune napraviti, a vezano za zahtjeve EU“, saopštio je Pavićević.
Novi način oporezivanja i obračuna zarada počeo je u petak, zbog čega je ISRCG prošle sedmice organizovao stručni seminar u cilju obuke profesionalnih računovođa
Jedna od novina koja bi, kako je kazao, trebalo da se uvede u novi zakon o računovodstvu i reviziji predstavlja i tijelo za javni nadzor revizora.
„Nije problem da se to uvede u zakon, koliko je problem u formiranju tog tijela, odnosno motivisanju i angažovanju kadrova koji se bave tom tematikom, s obzirom na zahtjeve IFAC-ovog Međunarodnog revizorskog standarda kontrole kvaliteta“, kazao je Pavićević.
On je objasnio da je s obzirom na to da se traže profesionalci koji su se bavili revizijom, uz uslov da se zadnje dvije do tri godine ne bave aktivno tim poslom, važno je naći model motivisanja, jer će njihov rad biti finansiran iz državnog budžeta. Taj problem su imale neke članice EU, ali su ga riješile eksternim motivisanjem eksperata za tu oblast.
ISRCG se, kako je kazao, zalaže da se u nacionalni zakon uvede da profesionalne računovođe sa sertifikatom i licencom o ostvarenoj kontinuiranoj edukaciji, budu potpisnici finansijskih iskaza, odnosno da se promijene postojeći članovi 7 i 8 Zakona o računovodstvu i reviziji.
„To pitanje smo postavili EU u Briselu. Oni smatraju da to nije biznis barijera, ali ostavljaju svakoj državi da o tome sama odluči. EU jedino interesuje da drugi potpisnik finansijskih iskaza mora biti izvršni direktor ili predstavnik odbora direktora i odstupanje u tom pravcu bi bilo odstupanje od direktiva EU. Problem u potpisivanju onih koji sastavljaju iskaze, dakle, nije u EU već u nama i našem zakonodavstvu“, smatra Pavićević.
On je poručio da ukoliko se uspije uvesti u zakon da potpisnici mogu biti samo profesionalne računovođe sa sertifikatom izdatim u skladu sa nacionalnim CORS-om donijetim 2007. godine, onda će i poslodavac morati da poštuje zakon, ali će morati da poštuje i profesionalnog računovođu.
„Sadašnje zakonske odredbe po kojima je odgovoran samo izvršni direktor nijesu dobra rješenja, već se u zakon mora uvesti da odgovornost snosi i onaj ko je sastavio finansijske iskaze,odnosno, profesionalni računovođa. Na taj način će se smanjiti prostor pogodan za pojavu sive ekonomije i korupcije“, zaključio je Pavićević.
Bonus video:
