TOPLA VODA

Čemu komisija kad je Vladi u opisu posla borba protiv sive ekonomije

Iz nove Komisije za suzbijanje sive ekonomije je saopšteno da će imati “nultu stopu tolerancije na poresku evaziju i rad u sivoj zoni”.
50 pregleda 3 komentar(a)
Ažurirano: 09.02.2013. 14:16h

Vlada nije morala da formira posebnu komisiju za suzbijanje sive ekonomije jer eliminisanje te pojave mora biti njen i konstantni posao državnih institucija, kao i što je u “opisu posla” poslanika da kontrolišu izvršnu vlast, ocijenio je za “Vijesti” ekonomski analitičar Zarija Pejović.

Novoosnovana Komisija za suzbijanje sive ekonomije, u čiji rad su uključeni predstavnici Vlade i njenih insitucija, dva sindikata, Skupštine i Unije poslodavaca održala je u srijedu prvi sastanak.

“Mislim da je razlog uključivanja poslanika, sindikata, poslodavaca da se kroz širi konsenzus, amortizuje eventualno socialno nezadovoljstvo zbog strožije naplate poreskih obaveza”, ocijenio je Pejović, podsjećajući da su i u ranijem periodu formirana neka tijela za borbu protiv sive ekonomije.

Iz Komisije, na čijem čelu je ministar finansija Radoje Žugić, je saopšteno da će “imati nultu stopu tolerancije na poresku evaziju i rad u sivoj zoni” jer se tim pojavama podriva fiskalna stabilnost i zdravi dio ekonomije zbog nelolajne konkurencija. To je saopšteno prvi put, a iz Ministarstva finansija “Vijesti” čekaju odgovor da li to znači da je do sada bilo tolerisanja po tom osnovu i u kojim slučajevima konkretno.

Pejović je ocijenio da je fiskalna disciplina bila stroža u godinama poslije uvođenja poreza na dodatu vrijednost (PDV) nego što je posljednjih godina.

“Prostor za dodatni novac vidim u efikasnijoj naplati PDV-a, eliminisanju rada na crno, naplati koncesija, efikasnom oporezivanju dobiti kompanija koje se bave prometom naftnih derivata, te pružaocima usluga mobilne telefonije kao i eliminisanju šverca cigareta. Za sve ove mjere je potrebna politička volja”, rekao Pejović.

Građani javni novac ne tretiraju kao svoj, već kao privatno-javni novac državnih fukcionera koji ga troše shodno njima znanim politikama

On je naglasio da je koncept “društvenog ugovora” u Crnoj Gori takav da država omogućava poreskom obvezniku, privrednom društvu, građaninu, da eventualno i ne plati zakonski propisanu poresku obavezu.

“Na drugoj strani tog “ugovora” građani javni novac ne tretiraju kao svoj, već kao privatno-javni novac državnih fukcionera koji ga troše shodno njima znanim politikama. Mora se priznati da se taj koncept mijenja, što evropskim integracijama, odnosno osnivanjem Državne revizorske institucije, što krizom javnih finansija koja se polako, ali sigurno produbljuje kroz rast javnog duga. Visina poreskog duga od 216 miliona eura govori da zakonska obaveza privrednim subjektima da plate porez nije bila prioritetna”, ocijenio je Pejović.

Nova Komisija je zaključila da je siva ekonomija veoma prisutna na tržištu rada zbog čega će u narednih nekoliko dana pripremiti predlog o povećanju minimalne cijene rada koja sada iznosi 145 eura. Pranirano je i da se uvedu strože novčane kazne za neizdavanje validnih fiskalnih računa i neposjedovanje registar kasa. Zato je predloženo da se njihov raspon sa dosadašnjih 1.000 do 6.000 eura poveća na iznos od 3.000 do 10.000 eura.

Uz to, predloženo je i da se uvedu strože kazne za netačan obračun poreske obaveze, nepodnošenje poreske prijave i neplaćanje PDV-a u propisanom roku tako što će se raspon umjesto dosadašnjih 1.500 do 20.000 eura povećati na 6.000 do 20.000 eura.

Da su radili kako treba, poreski dug ne bi bio 216 miliona

Kada bi država koristila efikasno aparat koji joj je na raspolaganju, ocijenio je Pejović, poreski dug koji iznosi 216 miliona bi bio manji.

“Očigledan je manjak političke volje, ali i efikasnosti u radu Poreske uprave. U današnjoj situaciji, pored mjesta predsjednika Vlade i ministra finansija, najvažnija pozicija je mjesto direktora Poreske uprave”, kazao je Pejović. Novi vršilac dužnosti direktora PU je Milan Lakićević.

Galerija