STIHIJA

Zašto potrošači u Crnoj Gori još nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima

"Ako potrošač ne poznaje svoje pravo isto je kao i da ga nema”
292 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 22.02.2019. 11:10h

Crnogorskim potrošačima je i dalje nedostupno redovno obavještavanje o načinu kako da uštede novac, na šta da obrate pažnju u marketima i prodavnicama tehnike, koje radnje treba da zaobilaze zbog previsokih cijena ili neljubaznog osoblja...

Stanje je tako jer, kako je “Vijestima” objašnjeno u dijelu nevladinog sektora koji se bavi zaštitom potrošača, oni nemaju kapaciteta da kontinuirano djeluju i aktivni su jedino kada dobiju novac od donatora za određeni projekat.

Situacija u državama regiona, naročito u Srbiji i Hrvatskoj, a posebno u Sloveniji, koja je članica Evropske unije, znatno je drugačija, i tamošnje organizacije kroz obimne kampanje, oglašavanje u dnevnim novinama, putem flajera, dostupnosti preko raznih brojeva telefona, stranica na društvenim mrežama pomažu građanima u podizanju svijesti o pravima potrošača.

Organizacije u rzemljama regiona kroz obimne kampanje, oglašavanje u dnevnim novinama, putem flajera, dostupnosti preko raznih brojeva telefona, stranica na društvenim mrežama pomažu građanima u podizanju svijesti o pravima potrošača

Ekonomista Zarija Pejović smatra da je neophodno aktivnije promovisati prava potrošača i staviti im do znanja koja su njihova prava.

“Sve se to može raditi putem medija i potrošači treba da znaju koja je to institucija kojoj mogu da se obrate za zaštitu, a ona treba da ima jasne ingerencije”, kazao je Pejović “Vijestima”.

Institucija koja se bavi zaštitom potrošača bi, smatra Pejović, morala da ima i kapaciteta da zaštiti potrošače.

"Stiče se utisak da potrošači nijesu dovoljno informisani o svojim pravima i da na osnovu toga nemaju izgrađen odnos prema prodavcu. Stav prodavca je obično “uzmi ili ostavi” ali potrošač ima pravo i na bolju informaciju, pravo da bude svjestan svojih mogućnosti, pravo da traži više informacija, garancije i proizvođač je dužan da se svega toga pridržava”, kazao je Pejović.

Za sada je Tržišna inspekcija koja djeluje u okviru Ministarstva ekonomije jedini državni organ koji se bavi sprovođenjem Zakona o zaštiti potrošača, a povremeno djeluju i nevladine organizacije Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) i ECOM.

Direktorica CEZAP-a Olga Nikčević je kazala da bi država morala da se aktivnije pozabavi pravima potrošača i da podrži nevladin sektor za koji protekle godine nije izdvajala novac.

“Ne bih se složila da ne radimo ništa i da su udruženja regiona aktivnija od nas. Možda je tako unazad dvije godine jer su nam se povukla dva glavna donatora, ali sada ćemo to da ispravimo i bićemo aktivni kao ranije”

“Ne bih se složila da ne radimo ništa i da su udruženja regiona aktivnija od nas. Možda je tako unazad dvije godine jer su nam se povukla dva glavna donatora, ali sada ćemo to da ispravimo i bićemo aktivni kao ranije”, najavila je Nikčević.

Ona je istakla da je pomoć države neophodna i da je to “oživijelo” slična udruženja u regionu.

“Najveći nivo zaštite potrošača je u Njemačkoj i Švedskoj. U Njemačkoj 97 odsto sredstava za rad nevladinih organizacija koje se bave zaštitom potrošača obezbjeđuje država koja je ovlašćenja prenijela na NVO sektor. Država Slovenija je obezbijedila 300 metara kvadratnih za poslovni prostor krovne organizacije potrošača, a nedavno im je za samo jednu kampanju praćenja obezbijedila 220.000 eura. Crna Gora svojim organizacijama u 2012. godini nije obezbijedila ni jedan cent”, objasnila je ona.

Način da se obrazuju potrošači je, kako smatra, što više pojavljivanja u medijima, brošura, obavještenja, a svega toga nema u Crnoj Gori.

Organizacije iz regiona, osim novčane podrške države, imaju i prostor na nacionalnim televizijama, a Nikčević je rekla da je i CEZAP sa Javnim servisom (RTCG) postigao načelan dogovor da će im dati pola sata ili sat dva puta mjesečno “ali još nije donijeta takva odluka”

Organizacije iz regiona, osim novčane podrške države, imaju i prostor na nacionalnim televizijama, a Nikčević je rekla da je i CEZAP sa Javnim servisom (RTCG) postigao načelan dogovor da će im dati pola sata ili sat dva puta mjesečno “ali još nije donijeta takva odluka”.

Ona je najavila i da će CEZAP uskoro zvanično oglasiti formiranje savjetodavnog centra za potrošače.

Iskustva Srbije i Hrvatske

Fejbuk stranicu Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), koja okuplja oko 10 pojedinačnih udruženja, prati više od 60.000 korisnika te društvene mreže. Oni dnevno postavljaju pitanja, dobijaju odgovore i upoznaju ostale članove grupe sa nepravilnostima na koje nailaze na tržštu.

NOPS je nedavno organizovao i trodnevni bojkot kupovine u velikim trgovinskim lancima zato što su nakon povećanja poreza na dodatu vrijednost od dva odsto cijene porasle za 30 procenata

NOPS je nedavno organizovao i trodnevni bojkot kupovine u velikim trgovinskim lancima zato što su nakon povećanja poreza na dodatu vrijednost od dva odsto cijene porasle za 30 procenata. Procijenjeno je da se više desetina hiljada građana odazvalo pozivu za bojkot.

U Hrvatskoj su aktuelni drugi problemi, pa je Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske “Potrošač” prije nekolio dana pozvalo državu da se prekine sa praksom blokiranja računa građana zbog prinudne naplate potraživanja jer se po tom osnovu oko pola miliona Hrvata ostavlja bez osnovnih sredstava za život.

Hrvatska udruženja koja štite potrošače u borbi za njihova prava idu i na sud, tako je u decembru prošle godine Trgovački sud u Zagrebu prihvatio tužbu koju je protiv osam poslovnih banaka u Hrvatskoj u ime Udruženja Franak pokrenuo Savez udruženja za zaštitu potrošača Hrvatske zbog valutne klauzule u švajcarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope kada je ugovor o kreditu već potpisan. To je prva takva tužba u istoriji hrvatskog pravosuđa, ali i zemalja regiona.

Koga zanimaju prava, lako ih nauči

CEZAP-u je, kako jekazala Olga Nikčević, nedavno odobren projekat gdje im je partner bugarska organizacija, a tiče se formiranja savjetodavnog centra u Podgorici.

“U narednih godinu i po ćemo imati dosta aktivnosti. Planirano je objavljivanje šest brošura koje će se baviti aktuelnim temama, časopis u devet brojeva i slične aktivnosti”, kazala je ona. Nikčević smatra da će se potrošači koji su zainteresovani za svoja prava i upoznati sa njima.

"Zakon garantuje dosta prava ali edukacija građana treba da bude kontinuirana i to je nešto što se radi i u najrazvijenijim zemljama. To je jedan od najvažnijih segmenata zaštite potrošača, jer ako on ne poznaje svoje pravo isto je kao i da ga nema”, objasnila je ona.

Galerija