BIRO RADA

Petina nezaposlenih visokoškolci

Vladina analiza pokazala brojne probleme na tržištu rada, konstatovano da poboljšanje nije na vidiku
5 komentar(a)
Sajam obrazovanja, Foto: Luka Zeković
Sajam obrazovanja, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 08.01.2013. 20:01h

Povećan broj nezaposlenih sa fakultetskom diplomom, visok procenat "teže zapošljivih" osoba, sporiji privredni rast koji je smanjio mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i neusklađenost ponude i tražnje glavni su problemi koje je Vlada prepoznala na tržištu rada Crne Gore.

Analizom stanja u protekloj godini je uočeno da su svi pokazatelji zaposlenosti na siloznoj putanji, a kao glavni razlog je prepoznata globalna ekonomska kriza koja je usporila privredni rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Već je najavljeno da ni ova godina neće biti bolja, a čak i ako bi se ostvario projektovani realni rast BDP-a od 2,5 odsto očekuje se povećanje zaposlenosti od svega jedan odsto.

Više od 35 odsto nezaposlenih na evidenciji ZZCG se smatra teže zapošljivim, a to su starija nezaposlena lica, osobe sa različitim oblicima i nivoima invaliditeta

U porastu je i broj nezaposlenih visokoškolaca, a između ostalih razloga navodi se i povećan broj mladih koji nakon srednje škole upisuju fakultete.

"Na evidenciji ZZCG na kraju 2006. je bilo 2.369 visokoškolaca što je predstavljalo šest odsto ukupnog broja nezaposlenih, da bi krajem novembra 2012. to učešće iznosilo 21,02 odsto ili 6.456 osoba. To utiče na znatan rast ponude visokoškolaca na tržištu rada koja premašuje tražnju i zapošljavanje što je takođe više izraženo kada je u pitanju zapošljavanje visokoškolaca bez radnog staža", navodi se, između ostalog, u analizi.

“Prema podacima ZZCG broj nezaposlenih je od marta 2012. kada ih je bilo 31.544, u stalnom je padu i krajem septembra je iznosio 28.244, a nakon toga nezaposlenost je u rastu. Krajem novembra broj nezaposlenih na evidencijama ZZCG iznosio 30.711 osoba”, navodi se u Planu.

Više od 35 odsto nezaposlenih na evidenciji ZZCG se smatra teže zapošljivim, a to su starija nezaposlena lica, osobe sa različitim oblicima i nivoima invaliditeta, odnosno zdravstvene ugroženosti, romske populacija...

Cilj Strategije je stvaranje boljih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i ulaganje u ljudski kapital u cilju podizanja nivoa zaposlenosti i unaprjeđenja ekonomske konkurentnosti Crne Gore

Iako je nezaposlenost osoba koji traže zaposlenje duže od jedne godine krajem novembra bila za 2,85 odsto niža u odnosu na isti period 2011. godine, ona je i dalje visoka i iznosi 57,38 odsto. Uz to, na zaposlenje preko tri godine čeka 31,5 odsto nezaposlenih.

“Kada se dublje sagleda struktura dugoročne nezaposlenosti, vidi se njena puna složenost, obzirom da se najčešće radi o starijim licima, koja se relativno teže zapošljavaju, ali je ona, iako u manjoj mjeri, prisutna i kod mladih pa i visokoškolaca”, navodi se u analizi.

Razlika između obrazovnog profila nezaposlenih i onoga koji treba poslodavcima je i dalje veliki tako da je, kako je rečeno, kod velikog broja zanimanja ponuda znatno veća od tražnje.

Zbog toga je potrebno intenzivirati programe obuka i osposobljavanja primjerenih različitim ciljnim grupama kako bi se povećali zapošljavanje. Međutim, i tu postoji problem jer, kako je navedeno, izdvajanja iz budžeta za potrebe ZZCG koji se tim poslom bavi su prepolovljena što je moralo smanjiti njihovu aktivnost.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja predstavilo je Vladi Predlog akcionog plana zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za 2013. sa detaljnim osvrtom na proteklu godinu.

Plan je dio Nacionalne strategije zapošljavanja 2012-2015. Opšti cilj Strategije je, kako je navedeno, stvaranje boljih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i ulaganje u ljudski kapital u cilju podizanja nivoa zaposlenosti i unaprjeđenja ekonomske konkurentnosti Crne Gore.

Na sjeveru sve manja tražnja za radnicima

U Akcionom planu je obrađen i neizbježni problem neujednačene regionalne zaposlenosti i pokazalo se da je iz godine u godinu stanje na sjeveru sve problematičnije, odnosno građani nezaposleniji, a samim tim i siromašniji.

“U 2006. godini broj nezaposlenih u sjevernom regionu činio je 54 odsto ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, a obim zapošljavanja u toj godini u tom regionu činio je 25,3 odsto ukupnog zapošljavanja, da bi u 2011. godini taj odnos bio 44,9 odsto prema 18,5 odsto”, navodi se u planu.

To je, kako je objašnjeno, posljedica, prije svega, znatnog smanjivanja tražnje, s obzirom da je u ukupnom obimu tražnje sjeverni region u 2006. godini činio 23,7 odsto, da bi to u ovoj godini bilo svedeno na samo 13,2 odsto ukupne tražnje.

Preporučujemo za Vas