Ni nakon godinu dana od izbijanja korupcionaške afere Telekom, crnogorska javnost nema informacije koje državne funkcionere su direktori Mađar telekoma 2005. godine, kako tvrdi američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC), podmitili sa 7,35 miliona eura kako bi im obezbijedili potpunu kontrolu nad privatizovanim Telekomom Crne Gore.
Jedino što je od januara razjašnjeno je to da je iza formulacije SEC-a u tužbi protiv tri bivša direktora Mađar telekoma, podgorička advokatica i sestra premijera Ana Kolarević koja je za Telekom nakon privatizacije, zajedno sa svojim kolegom Nikolom Martinovićem, radila na programu prestrukturiranja kompanije.
SEC u tužbi navodi da je „sestra najvišeg funkcionera Vlade koja se bavi advokaturom”, preko ugovora Sigma, dobila dio ili cijeli iznos od 580.000 eura od mađarskih direktora, i to u sklopu koruptivne šeme.
Kolarević je od početka negirala da je ona jedna od onih koji se pominju u tužbi, a u prvom telefonskom razgovoru za „Vijesti” 3. januara kratko je kazala da nema ništa sa tim, te da privatni mediji vode kampanju protiv nje i „crtaju mete” na članove porodice.
Ispostavilo se da je Kolarević, ipak, imala posla sa Mađar telekomom, istina nakon privatizacije, što je utvrdio i ekspertski tim Ekonomskog fakulteta 2007. godine. Oni su na zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva ispitali četiri sporna ugovora i utvrdili da su Kolarević i Martinović radili na programu prestrukturiranja, konstatovali da je neobično što ih je u ime Mađar telekoma isplatila američka kompanija Sigma, ali profesori tu nijesu naišli na tragove korupcije ili drugog krivičnog djela.
Nakon objave tog izvještaja, brat Kolarevićeve, Milo Đukanović je u intervjuu Radio-televiziji Crne Gore ocijenio da je SEC u tužbi opisao upravo njegovu sestru, ali je odbacio tvrdnje da se radi o korupciji i rekao da jedva čeka dokumentaciju koju je VDT tražio od američkih vlasti, jer će joj se, kako je kazao, smijati.
Iako je na početku afere govorila da neće pokretati postupke protiv medija koji su samo prenosili navode iz tužbe američkih državnih organa i pokušali da dođu do podataka iz istrage u Crnoj Gori, Kolarević je nakon nedavnog intervjua Atlas televiziji, ipak, presavila tabak i protiv „Vijesti”, „Dana” i „Monitora”, koji su istraživali cijelu priču, podnijela krivičnu prijavu.
U međuvremenu, javnost čeka kada će VDT okončati svoju istragu i konačno dati ocjenu da li je u privatizaciji Telekoma bilo koruptivnih radnji.
Ko se „omastio”
Američka Komisija za hartija od vrijednosti tvrdi u tužbi da su tri bivša direktora Mađar telekoma, osim preko „sestre”, podmitili još najmanje dva državna službenika u Crnoj Gori, da bi im bilo omogućeno lagano preuzimanje manjinskog paketa akcija najvećeg telekomunikacionog provajdera u Crnoj Gori. Naime, na tenderu za privatizaciju Telekoma bio je ponuđen državni paket od jedva nešto preko 51 odsto akcija, ali je cilj Mađar telekoma bio da se domogne „super većinskog” udjela od preko 70 odsto, što bi im obezbijedilo potpunu kontrolu nad kompanijom i njenom infrastrukturom procijenjenom na više stotina miliona eura.
Mađar telekom je za državni paket akcija platio 114 miliona eura, a, kako tvrde u SEC-u, isplatili su još 7,35 miliona za nekoliko uticajnih osoba kako bi izlobirali da Vlada podstakne manjinske akcionare da novom većinskom vlasniku prodaju akcije.
Vlada tadašnjeg i sadašnjeg premijera Mila Đukanovića je odlučila da svakom manjinskom akcionaru Telekoma doplati iz budžeta po 30 centi za svaku akciju koju ponude Mađar telekomu, što je najviše odgovaralo fondovima, koji su u najvećoj mjeri u tom periodu i prodali svoje vlasništvo. Tako su Mađari kupovali manjinske akcije po cijeni od 2,2 eura, kako su i predlagali, ali su akcionari, zahvaljujući kontribuciji Vlade dobili 2,5 eura za svaku prodatu akciju.
Manjinski akcionari su, ipak, ostali zakinuti, jer je čak i „subvencionirana” cijena bila značajno manja od cijene koju je Mađar telekom platio za državni paket akcija, odnosno 4,7 eura po akciji. Zahvaljujući pomoći Vlade, Mađar telekom je samo nakon dva mjeseca nakon privatizacije stekao vlasnički udio od 76,5 miliona eura i uspostavili potpunu kontrolu nad kompanijom.
„Istraga u toku”
Nakon objave tužbe američke Komisije za hartije od vrijednosti, u kojoj se tvrdi da su Mađari podmitili više osoba u Crnoj Gori zarad sticanja dodatnog akcijskog kapitala Telekoma Crna Gora, Vrhovno državno tužilaštvo je saopštilo da će provjeriti novoobjavljene detalje.
VDT, kako se kasnije ispostavilo, sprovodio je istragu na zahtjev američkih vlasti, ali te 2007. godine u spornim ugovorima nijesu pronađeni elementi krivičnog djela korupcije. Nakon tužbe SEC-a, VDT je obnovilo istragu, do sada bez rezultata.
U istragu se dva mjeseca nakon izbijanja afere uključio i parlament: na inicijativu opozicionih partija i uz podršku manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije (SDP), formiran je Anketni odbor za ispitivanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma.
Osim što su procurili podaci koje su im saopštili predstavnici VDT-a i Uprave za sprečavanje pranja novca, značajnijeg doprinosa rasvjetljavanju afere od Anketnog odbora nije bilo. Nije pomoglo ni donošenje posebnog zakona o parlamentarnoj istrazi, jer se ispostavilo da pravni mehanizmi istrage i ovlašćenja Anketnog odbora nijesu postavljeni na način koji bi obezbijedio donošenje kvalitetnih i opipljivih rezultata. Zbog toga je Anketni odbor za Telekom sredinom oktobra Skupštini podnio tehnički izvještaj o toj parlamentarnoj istrazi bez ikakvih zaključaka.
Javnost je tokom parlamentarne istrage bila jako zainteresovana za taj dio, ali je nakon neslavnog završetka rada Anketnog odbora, pažnja opet vraćena na rad tužilaštva. Iz te institucije, međutim, ni danas nema informacija o toku istrage, jer su iz dokumentacije koju su dobili od kolega iz Mađarske, koji su, takođe, vodili istragu o istom slučaju, zaključili da nema osnova za podizanje optužnice.
Tužilaštvo još čeka dokumentaciju američkih kolega, koju su zvanično tražili tek pola godine nakon izbijanja afere, preko instituta međunarodne pravne pomoći.
Da li će afera Telekom ikada biti rasvijetljena, to danas malo ko zna. Ostaje da se vidi da li VDT ima dovoljno kapaciteta da priču zatvori na pravno valjan način ili će pokazati nedovoljnu efikasnost u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, na šta ukazuju brojne međunarodne institucije, među ostalima i Evropska komisija sa kojom su nedavno počeli zvanični pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.
Neizvjestan proces i u SAD
Iako je američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) Okružnom sudu u Njujorku krajem prošle godine podnijela tužbu protiv tri bivša direktora Mađar telekoma zbog korupcije u Crnoj Gori i Makedoniji, taj slučaj još nije procesuiran u punoj snazi. Tokom ove godine održano je više pripremnih ročišta, a zbog više peripetija oko izbora sudija, suđenje još nije počelo.
Nije izvjesno ni da li će početi, jer pravni zastupnici SEC-a moraju sudu dokazati da je SAD oštećena tim postupcima Mađar telekoma u Crnoj Gori i Makedoniji. U tužbi SEC-a se navodi da je od 2005. do 2006. sklopljeno sedam koruptivnih ugovora u Crnoj Gori i Makedoniji i da su lažno prikazani u knjigama i evidenciji Mađar telekoma, te da je nanijeta šteta i američkim interesima, jer se Mađar telekom kotirao na berzi u SAD.
SEC tvrdi i da je i on pretrpio štetu, jer mu je dostavljen lažni izvještaj. Sada treba to i da dokažu, a sljedeće ročište, zakazano za 17. januar, moglo bi da donese nešto jasniju sliku da li će i kada biti zakazano suđenje.
Četiri sporna ugovora
Američka Komisija za hartije od vrijednosti tvrdi da su zvaničnici u Crnoj Gori isplaćeni preko četiri lažna konsultantska ugovora, koji su samo bili pokriće za koruptivne transakcije.
Osim ugovora Sigma, koji je, prema tvrdnjama SEC-a, bio namijenjen sestri, u tužbi se pominju još tri sporna ugovora preko kojih je realizovano podmićivanje za neimenovane crnogorske funkcionere.
Preko ugovora sa kompanijom Roli (Rawleigh), iz oktobra 2005. godine, isplaćeno je 2,3 miliona eura za sada nepoznatim zvaničnicima Crne Gore, a Mađar telekom je 2005. sklopio još dva sumnjiva ugovora, i to sa firmama Fiesta i Aktiva.
Na osnovu ta dva ugovora, isplaćeno je ukupno 4,47 miliona između 12. i 20. maja 2005.
SEC tvrdi da su ta dva ugovora imala cilj da se obezbijedi pomoć pri sticanju akcija manjinskih akcionara, te da su te dvije firme, sa sjedištem na Sejšelskim ostrvima i Mauricijusu bili samo posrednici za tok novca od Mađar telekoma do podmićenih osoba u Crnoj Gori.
Galerija
Bonus video:
