IA: Državni organi opstruirali rad Anketnog odbora

Hendikep Anketnom odboru bila i opstrukcija Vrhovnog državnog tužilaštva
62 pregleda 1 komentar(a)
Institut alternativa, Foto: Luka Zeković
Institut alternativa, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 19.11.2012. 15:15h

Anketni odbor za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma nije mogao doći do konkretnih rezultata i dokaza, posebno u dijelu političke odgovornosti za šta je i osnovan, zbog, prije svega, nedovoljnog zakonskog uporišta ali i opstrukcije ostalih državnih organa, zaključeno je u istraživanju nevladine organizacije Institut alternativa (IA).

Predstavnica IA Jovana Marović je kazala da su očekivanja od rezultata rada Anketnog odbora, koji je u oktobru zaključio parlamentarnu istragu o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore tehničkim izvještajem, ali da je bilo mnogo ograničenja.

"Bila su prevelika očekivanja od rada Anketnog odbora, dok su postojala realna ograničenja kod zakonodavnog okvira, koji je ostao manjkav u brojnim segmentima pa sve do samog funkcionisanja tog parlamentarnog tijela", rekla je Marović na konferenciji za novinare povodom završetka istraživanja te parlamentarne istrage.

Iz IA su saopštili da je hendikep Anketnom odboru bila i opstrukcija koja je dolazila od drugih državnih organa, poput Vrhovnog državnog tužilaštva, koje je nakon “curenja” dijela tajnih podataka u javnost zaprijetilo da će ubuduće filtrirati podatke koje daje parlamentu.

Osim toga, po riječima Edine Bajramspahić, parlamentarna istraga je imala i dozu politizovanosti, jer je obavljana tokom izborne kampanje.

Rad budućih anketnih odbora, prema stavu Instituta alternativa, trebalo bi da bude što nezavisniji od ostalih državnih institucija, jer se u slučaju Telekoma i to pokazalo kao smetnja

Ona je podsjetila da je Anketni odbor Skupštini predao samo tehnički izvještaj, koji je obuhvatio podatke o radu Anketnog odbora, broju sjednica i saslušanih osoba.

"Samim tim nije eksplicitno razmatrana politička odgovornost nijedne osobe, a nijesu date ni mjere iz zakonodavne nadležnosti Skupštine", rekla je Bajramspahić, dodajući da je postavljeni cilj, koji je podrazumijevao rasvjetljavanje uloge svih aktera te korupcionaške afere, previsoko postavljen.

Ona smatra da je u zamjenu za taj cilj moglo da bude utvrđivanje činjenice da li je privatizacija Telekoma bila uspješna i da li je bila u interesu većine građana ili pojedinaca. Umjesto toga, prema njenim riječima, nakon šestomjesečnog rada svi članovi Odbora ostali su pri svojim početnim pozicijama i stavovima.

“Opozicija je i dalje tvrdila da je bilo korupcije, a predstavnici pozicije da se ne može govoriti ni o kakvom slučaju korupcije”, dodala je Bajramspahić.

Ona je kritikovala i Tužilaštvo, jer šestogodišnja istraga još nije dala rezultate.

“Oni i dalje rade na slučaju a istraga je pokretana dva puta i oba puta pod uticajem međunarodnog faktora”, ocijenila je Bajramspahić.

Predlaže se i da u budžet Skupštine bude uveden poseban program namijenjen unaprijeđenju kontrolne funkcije

Nakon iskustva ovog Anketnog odbora, IA predlaže da Skupština izmijeni postojeći Zakon o parlamentarnoj istrazi na način što će biti uvedene kaznene klauzule za one koji se ne odazovu na poziv Anketnog odbora, ne dostave informacije ili lažno svjedoče.

Predlaže se i da u budžet Skupštine bude uveden poseban program namijenjen unaprijeđenju kontrolne funkcije, koji bi predviđao izdatke potrebne za nesmetan rad anketnih odbora, za, na primjer, angažovanje spoljnih stručnjaka i slično.

U izvještaju IA navodi se da treba omogućiti opoziciji proporcionalno učešće u odlučivanju o uzimanju izjava, “kako bi se osigurao minimum prohodnosti opozicionih predloga o pozivanju lica”, propisati kao obavezno da predsjednik anketnog odbora u komunikaciji sa članovima odbora, pripremi izvještaj koji će se razmatriti u anketnom odboru.

Rad budućih anketnih odbora, prema stavu Instituta alternativa, trebalo bi da bude što nezavisniji od ostalih državnih institucija, jer se u slučaju Telekoma i to pokazalo kao smetnja.

"Postojao je problem sa zamolnicama koje su kasnile 50 dana i koje je Vrhovno državno tužilaštvo uputilo nadležnim isražnim organima Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Materijali u koje je Anketni odbor trebalo da ima uvid stigli su mjesec nakon završetka mandata tog parlamentarnog tijela", kazala je Bajramspahić.

Bonus video: