Zaduženost građana

Vraćanje kredita: Dug po zaposlenom 5.116 eura

Podaci, kako je ocijenjeno iz CBCG, pokazuju da banke imaju i dalje problema sa naplatom kredita od stanovništva
57 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 23.02.2019. 08:08h

Iako je kreditna zaduženost građana kod banaka u padu u odnosu na kraj prošle godine, dugovanja po jednom stanovniku nijesu baš mala, što potvrđuje i statistika prema kojoj taj dug iznosi blizu tri prosječne neto zarade u državi.

Ukupan dug građana po osnovu uzetih kredita kod banaka, prema posljednjim publikovanim podacima Centralne banke (CB), na kraju juna iznosio je 831,7 miliona eura i bilježi pad od 0,2 odsto u odnosu na kraj prošle godine. Statistika pokazuje da po jednom građaninu dug iznosi 1.341 eura, a po jednom zaposlenom 5.116 eura.

Podaci, kako je ocijenjeno iz CBCG, pokazuju da banke imaju i dalje problema sa naplatom kredita od stanovništva. U ukupnim kreditima oni koji kasne na kraju juna čine 15,5 odsto što je beznačajno niže u odnosu na kraj prošle godine kada su ta kašnjenja bila 15,7 odsto.

Bankari u razgovoru za “Vijesti” izbjegavaju da detaljnije govore o problemima sa naplatom, a rijetki među njima priznaju da se u narednom periodu neće biti značajnijih pomaka.

“Trenutno ne vidimo značajne signale da će se nešto bitno nabolje promijeniti u skorijem periodu“, istakao je direktor sektora stanovništva u Erste banci Relja Đurović.

On je kazao da je za rješavanje tog problema najvažnije da se novac plasira kada je jasno iz kojih će se prihoda kredit vraćati, a ne zbog toga što klijet ima dobro obezbjeđenje kredita.

“Kad nastupi težak period za privredni sistem, neminovno je poslije nekog vremena da se problemi preliju na stanovništvo, a to se i desilo. U slučajevima kada klijent ne može da blagovremeno servisira kredit, razmatra se reprogram obaveza. U zavisnosti od mogućnosti klijenta pokušavamo da nađemo zajedničko kvalitetno rješenje, kao što je, produženje roka otplate, grejs period, kapitalizacija prispjelog duga”, objasnio je Đurović, dodajući da u ponudi imaju kredit kojim klijenti mogu refinansirati obaveze u svim bankama.

U NLB Montenegrobancu su kazali da ne očekuju bitne promjene po pitanju naplate kredita do kraja godine, ali i da se ne može dati dugoročna procjena kreditne sposobnosti građana jer ona zavisi od mnogo faktora.

“Pojačali smo organizacione kapacitete u dijelu praćenja naplate i po potrebi pronalazimo rješenja za pojedinačne probleme”, rekli su NLB Montenegrobanci.

Izvršni direktor za komercijalne poslove u Hipotekarnoj banci Ana Golubović kazala je da “vjeruju da se broj loših kredita neće povećavati”.

Prema statistici i dalje postoji ročna neuskađenost depozita i kredita (zbog čega banke novac pozajmljuju iz stranih izvora)

“Uvijek smo nastojali da poštujemo najbolju bankarsku praksu prilikom odobravanja kredita. Pratimo redovno naplatu svih kredita i kada uočimo problem nastojimo ga odmah riješiti. Odluka o odobravanju kredita bazira se na ocjeni boniteta klijenta i procjeni njegove sposobnosti da uredno servisira svoje obaveze. Kod donošenja odluke o plasmanu držimo se načela da loš bonitet ne može biti nadopunjen instrumentima osiguranja”, rekla je Golubović.

Stanovništvo je nakon privrede drugi značajni korisnik bankarskih kredita. Njihov udio u ukupno odobrenim kreditima je 42,5 odsto. Posmatrano po namjeni, dominantno je učešće namjenskih kredita (48,8 odsto) i to stambenih i kredita za adaptaciju poslovnog prostora (ukupno 77,8 odsto namjenskih kredita).

Značajan dio kredita stanovništvu odnosio se na gotovinske (nenamjenske) kredite (31,4 odsto) i hipotekarne kredite (19,3 odsto). Preostali iznos se odnosio na poslove lizinga.

80 odsto štednje je kratkoročna, a 90 odsto kredita je na duži rok

Prema statistici i dalje postoji ročna neuskađenost depozita i kredita (zbog čega banke novac pozajmljuju iz stranih izvora).

Depoziti stanovništva koji su na kraju juna bili oko milijardu eura najvećim dijelom su kratkoročni (80 odsto), dok su krediti koje građani koriste dominantno dugoročni (90,5 odsto) Đurović je rekao da je za ročnost kredita najvažniji faktor raspoloživo mjesečno primanje stanovništva za pokriće mjesečnih kreditnih obaveza.

„Prihodi stanovništva su na nižem nivou, naročito onaj dio koji ostaje za podmirivanje kreditnih obaveza (nakon odbitka mjesečnih fiksnih troškova domaćinstva). Ako je prosječna plata u Crnoj Gori oko 500 eura, penzija niža, a svako domaćinstvo ima određene fiksne mjesečne troškove, onda je jasno koliki je kapacitet zaduživanja. Taj generalno nizak kapacitet ne dozvoljava zaduživanje na kraći rok, jer je kod kraćih rokova mjesečna obaveza po kreditu viša“.

„Tako da se usklađuje mjesečna obaveza po kreditu sa mjesečnim raspoloživim primanjima. Na primjer, ukoliko klijent ima raspoloživih mjesečnih primanja 100 eura, a treba mu kredit od 5.000 eura, mora uzeti rok od pet godina da bi mogao podmirivati mjesečne kreditne obaveze“, istakao je Đurović.

On je kazao da su razlozi zbog kojih građani najviše štede novac na period do godinu dana psihološki i finansijski.

„Stanovništvo obično štedi na kraći rok da bi sredstva bila raspoloživija. U psihološkom smislu, duži rok nekome predstavlja veću neizvjesnost, a sa druge strane zarada kod štednje na duži rok nekome nije dovoljan motivator da štedi na duži rok. Banke dugoročno finansiranje obično obezbjeđuju od drugih finansijskih institucija prema kamatnim stopama koje su povoljnije od onoga što bi bila očekivanja stanovništva za dugoročnu štednju“, rekao je Đurović.

U NLB Montenegrobanci ocjenjuju da nije realno da depoziti stanovništva prate ročnost kredita koja se uglavnom kreće od tri do pet godina kod potrošačkih i 20 godina kod stambenih, a što je uskađeno sa mogućnošću servisiranja obaveza.

„Depoziti se pretežno oročavaju na period do 12 mjeseci, s tim što se dobar dio reoročava što se kroz ročnu strukturu ne može vidjeti i u određenom dijelu krivi sliku pomenutog odnosa ročnosti ovih proizvoda“, naglasili su u NLB Montenegrobanci, dok je Golubović ocijenila da su klijenti, u krajnjem, ti koji odlučuju na koji rok žele oročiti novac.