Crna Gora je na listi globalnih ekonomskih sloboda američke Heritage Foundation, zauzela 92. mjesto od ukupno 180 rangiranih država, što je pad od 24 pozicije u odnosu na prošlu godinu.
Crna Gora se i ove godine našla u zoni umjereno slobodnih zemalja uz, kako je navedeno, nagli pad fiskalnog zdravlja, kao i skromno viših bodova za slobodu rada, integritet vlade i imovinska prava.
Na prošlogodišnjoj listi, Crna Gora je zauzela 68. poziciju od 186 rangiranih država.
Crna Gora je ove godine imala 60,5 poena, što je 3,8 bodova slabije u odnosu na prošlu godinu.
“Crna Gora je rangirana na 39. mjestu među 44 zemlje u regionu Evrope, a njen ukupni rezultat je sada ispod regionalnih i svjetskih prosjeka”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Napredak je takođe prepoznat u oblastima efikasnost sudstva, poslovna sloboda i poresko opterećenje. Pad je zabilježen u monetarnoj slobodi i državnoj potrošnji, dok su na istom nivou ostale trgovinska, finansijska i investiciona sloboda.
“Ekonomija raste, ali budući izgledi su neizvjesni u odsustvu velikih reformi politike. Privatizacija državnih preduzeća je usporena, a institucionalna posvećenost snažnoj zaštiti imovinskih prava ili efikasne mjere protiv korupcije i dalje su slabe”, navodi se u izvještaju.
Vlada bi, kako je saopšteno, trebalo da ojača finansije javnog sektora i da upravlja velikim deficitom tekućeg računa, ali kombinovani efekti velikih investicija u javnu infrastrukturu i nekoliko skupih novih socijalnih programa direktno su izazvali fiskalnu održivost. Sudski sistem ostaje podložan političkom uplitanju i neefikasnosti.
“Stranci mogu posjedovati nekretnine. Povrede žiga i autorskih prava predstavljaju značajan problem, dok se nelicencirani softver lako može naći na tržištu”, naveli su iz Heritage Foundation.
Sudstvo je, kako su rekli, odavno politizovano. Korupcija se prožima u zdravstvu i obrazovanju i na svim nivoima vlasti, uključujući sprovođenje zakona.
“Česti su nekažnjivost, političko favorizovanje, nepotizam i selektivno procesuiranje. Zvaničnoj agenciji za sprečavanje korupcije nedostaje nezavisnost”, rekli su iz Heritage Foundationa.
Tokom protekle tri godine, državna potrošnja iznosila je 47,4 odsto proizvodnje zemlje, a budžetski deficiti su u prosjeku iznosili 6,5 odsto bruto domaćem proizvoda (BDP). Javni dug je jednak 67,5 odsto BDP-a.
“Procedure za uspostavljanje biznisa su pojednostavljene, a broj zahtjeva za licenciranje je smanjen. Prethodne reforme su smanjile neke rigidnosti tržišta rada, ali postoji prostor za dalje poboljšanje. Vlada nastavlja da privatizuje i prodaje državnu imovinu koja gubi novac, ali se pokazalo kao teško pronalaženje kupaca za njih”, navodi se u izvještaju.
Regulatorni i zakonodavni okviri koji regulišu uglavnom investicije, kako smatraju, olakšavaju razvoj rastućeg privatnog sektora. Finansijski sektor je mali, ali je nivo učešća stranih banaka i investicija značajan.
“Oko 74 odsto odraslih Crnogoraca koristi formalni bankovni račun”, dodaje se u izvještaju.
Od zemalja regiona, Makedonija se našla na 33. mjestu, Albanija na 52. poziciji, Slovenija na 58. i Srbija 69.
Bosna i Hercegovina (BiH) se našla na 83. mjestu, a Hrvatska na 86. poziciji.
Najbolje rangirane zemlje u ovogodišnjem izdanju indeksa ekonomskih sloboda su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švajcarska i Australija.
Najgore ocjene imaju Zimbabve, Kongo, Eritreja, Kuba, Venecuela i Sjeverna Koreja.
Publikacije koje Fondacija objavljuje od 1995. godine, prate rangiranja zemalja širom svijeta u okviru 12 ekonomskih sloboda, koje ocjenjuju četiri oblasti - vladavinu prava, nivo administracije, efikasnost regulative i otvorenost tržišta.
Indeks navodi da je u svijetu u posljednjih 25 godina došlo do unaprjeđenja sloboda po pitanju veličine države, regulatorne efikasnosti i otvorenosti tržišta, dok ukupne ocjene ekonomskih sloboda padaju u okviru komponente vladavine prava.
Bonus video:
