Analiza

Čemu kapital bez realne ekonomije

“Izvlačenjem loših kredita, izmješta se i novčani tok. Gubi se dio aktive, koji bi poslije amortizacije zajmova trebalo da bude plasiran u nove kredite”
1 komentar(a)
Ažurirano: 09.07.2012. 16:17h

Ovogodišnji izvještaj Centralne banke je značajno siromašniji sa podacima u odnosu na izvještaje prethodnog “sastava” Savjeta Centralne banke, ocijenio je poslanik Pokreta za promjene Zarija Pejović.

On je u tekstu za "Vijesti" naveo da u tom dokumentu nema pokazatelja o jazu ročnosti između kredita i depozita, kao bitnom pokazatelju rizika banaka.

"Takođe, nema podataka o pojedinim bankama kao što su nivo bilansne sume, odnosno ukupne rezervacije za gubitke po bankama. Nedostaje struktura kredita po djelatnostima gdje su plasirana… Sve u svemu, ovaj izvještaj je najsiromašniji sa podacima od svih sa kojim sam se susreo", ocijenio je on.

U dijagnostifikovanju nedostataka našeg bankarskog sistema, smatra Pejović, nepotpuno bi bilo fokusirati se isključivo na sami bankarski sistem, već je potrebno sagledati i realnu ekonomiju.

"Čak i da se poveća nivo kapitala, ostaje pitanje gdje da se krediti plasiraju? Fale profitabilni projekti. A njih nema jer nema dobrih razvojnih politika. Neće ih ni biti dok DPS vlada", naveo je Pejović.

"Još prošle godine smo iz Pokreta konstatovali da su dvije sistemske banke kapitalizovane sa 35 odnosno 45 miliona, dok je poslije izmjene regulative jedna banka kapitalizovana sa svega 11 miliona eura"

Ocijenjeno je da ima najmanjke rezervacija za kreditne gubitke u odnosu na nivo loših kredita te da je nivo kapitala ispod prosjeka posmatranih zemalja. Izvještaj Bečke inicijative takođe ukazuje da bi ukupan otpis loših kredita doveo do manjka kapitala samo u Crnoj Gori i Litvaniji, naveo je Pejović.

"Prilikom razmatranja izvještaja za 2010. upozorio sam guvernera Radoja Žugića na mjeru snižavanja rezervacija za kreditni rizik. Tada je guverner ustvrdio da imamo najrigidniju regulativu, dok je upozorenje na nizak nivo kapitala odbacio kao netačan. Po svoj prilici, CBCG nema kapaciteta ili ne sprovodi sopstvenu regulativu. Citirani izvještaj demantuje guvernera po pitanju kapitala", smatra Pejović.

Žugić je, prema njegovim riječima, nedavno tvrdio da je bankarski sistem u protekle dvije godine dokapitalizovan sa 93 miliona eura, ali nije informisao kako i koje banke.

Pokret za promjene je tražio ostavku guvernera Radoja Žugića. Razlog je principijelan, sadašnji guverner je bio rukovodilac Prve banke

On podsjeća da je PzP predlagao veći nivo kapitala, veću transparentnost bankarskog sektora i izradu Zakona o zaštiti korisnika bankarskih usluga, ali da je parlamentarna većina to odbila.

"Citirani izvještaj Bečke grupe potvrdio je aktuelnost ovih zaključaka, pa smo ih ponovo predložili parlamentu. S obzirom na to da “šefova banka” nema kapacitet da pribavi dodatni kapital, sem onaj koji investira Elektroprivreda, smatram da će poslanici vladajuće partije kao i prošle godine odbiti zaključke”, rekao je Pejović.

On kaže da je Žugić izvijestio da su banke “izmjestile” loše kredite, ali pod diskontom.

"Izvlačenjem loših kredita, izmješta se i novčani tok. Gubi se dio aktive, koji bi poslije amortizacije zajmova trebalo da bude plasiran u nove kredite. Prema podacima kojima raspolažem, Crna Gora je poslije Irske imala najveći pad kreditne aktivnosti u Evropi, pa je za očekivati da se smanjenjem aktive banaka ova tendencija produbi, što će uticati na pad privrednih aktivnosti. Alternativa ovoj mjeri je otkup loših kredita u nominalnoj vrijednosti ili dokapitalizacija banke", zaključio je Pejović.

Prva banka kaznila Centralnu, umjesto obratno

Pokret za promjene je tražio ostavku guvernera Radoja Žugića. Razlog je principijelan, sadašnji guverner je bio rukovodilac Prve banke. Iz izvještaja objavljenih u “Vijestima” vidimo da je ova banka kršila zakone i propise. Kada je gospodin Žugić postao guverner, smijenio je upravo rukovodioca zaduženog za kontrolu banaka. Nažalost, ostvarila se tvrdnja koju sam izrekao 2010. godine, umjesto da je Centralna banka uvela mjeru privremene uprave Prvoj, desilo se obratno, Prva banka je uvela prinudnu upravu Centralnoj banci.

Osvrnuo bih se na činjenicu da Elektroprivreda uvećava svoj udio u kapitalu Prve banke. Očekivani prinos na kapital u bankarskom sektoru iznosi 15 odsto. Smatram da je prinos koji Elektroprivreda u Prvoj ostvaruje znatno manji, ukoliko ga uopste ima, s obzirom na gubitke banke. Na drugoj strani, Elektroprivreda očekuje prinos na ukupni kapital od 6.8 odsto. Zašto Elektroprivreda ulaže u Prvu pod nižim stopama prinosa? U svakom slučaju, cijena struje je talac depozita A2A u Prvoj banci. Ukoliko DPS ostvari većinu na narednim izborima, čekaju nas nova poskupljenja.

Galerija