Crnogorske ICT firme na gubitku, 80% njih prodaje hardver

Domaće ICT firme moraju da pređu na višu fazu poslovanja: novije tehnolgije, softverski inženjering, kvalitetna, integrisana i zaokružena rješenja
64 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 27.06.2012. 14:37h

Većina informatičkih firmi u Crnoj Gori, u prvoj polovini 2012. imala je pad prihoda od 20 do 30 odsto, u odnosu na prethodnu godinu i uglavnom poslovala na ivici rentabilnosti ili ispod nje, saopšteno je danas na sjednici Udruženja ICT Privredne komore. Jedan od najvećih problem koji prati poslovanje IT firmi je nedostatak projekata u IT oblasti.

"Uzrok malog obima posla i slabog razvoja IT kompanija nije vezan samo za kompanije, već je uslov za njihov razvoj i poslovanje tržišta koje iskazuje potrebu za korišćenjem IT, a toga je u Crnoj Gori, osim banaka i telekomunikacionih kompanija, vrlo malo”, saopšteno je na sjednici.

U Udruženju ICT su saglasni da je problem i to što veliki broj domaćih ICT firmi zavisi od budžeta, odnosno poslova koje odrađuju za državu.

Budžet MIDT je 2009. iznosio oko 10 miliona, dok je za 2012. upola manji i iznosi 4.270.000 eura

"Žao mi je što nema više novca za ICT”, kazao je ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, Vujica Lazović, podsjećajući da je budžet MIDT 2009. iznosio oko 10 miliona, dok je za 2012. upola manji i iznosi 4.270.000 eura.

Lazović, međutim, napominje da će domaće firme i institucije, zahvaljujući dobijanjuju zelenog svjetla za početak pregovora sa EU, biti u prilici da koriste novac EU fondova, te najavio i neke od projekata koje će i MIDT realizovati na taj način (online inspekcijski nadzor, elektronski upis u škole...).

Ne živi se od prodaje hardvera

On je saglasan sa navodima predstavnika ICT sektora da taj biznis mora izaći iz zone u kojem mu je država najveći poslodavac.

Komentarišući nedavnu izjavu da Crna Gora može biti konkurentna kada je u pitanju izvoz softvera, Lazović je rekao da je to moguće ako se određeni procenat ulaže u razvoj informatičkih firmi. On navodi da su i kadrovi važan dio tog procesa i, kako je rekao, raduje ga da postoji značajan broj studijskih programa na crnogorskim univerzitetima koji su IT orijentisani.

“Najbolji srednjoškolci upisuju upravo te studije i to je dobra vijest, a ne možemo zanemariti ni činjenicu da preko 20 mladih ljudi iz Crne Gore živi i radi u Silicijumskoj dolini”.

Crnogorski telekom - nelojalna konkurencija

Predstavnici ICT kompanija na sjednici su se žalili i na nelojanu konkurenciju, te kao jedan od primjera naveli Crnogorski telekom.

CT se, pored ostalog, bavi i softerskim inženjeringom, prodajom računara... i zbog svoje veličine može na ovom tržištu da ponudi usluge po povoljnijim uslovima

To je kompanija koja se, pored ostalog, bavi i softerskim inženjeringom, prodajom računara... i koja zbog svoje veličine može na ovom tržištu da ponudi usluge po povoljnijim uslovima”, kazao je Lazović, dodajući da je na MIDT da provjeri da li je poslovanje takvih kompanija, danas i budućnosti, u skladu sa zakonima.

On je podsjetio na slučaj Microsofta, koji je više puta prijavljivan zbog nelojalne konkurencije na evropskom i drugim tržištima.

“Nije važan samo CT, pojaviće se i druge kompanije koje će biti samo softverske i koje nude rješenja, koja u nekoj fazi mogu da na određenom tržištu ponude i besplatno, zahvaljujući čemu su u startu konkurentnije od onih koji treba da tek razvijaju rješenja. Tu osjećam veliki problem i zabrinutost domaćih ICT kompanija, ali MIDT će učiniti sve da se ti problemi prevaziđu i stvore uslovi da te kompanije idu naprijed.

Raduje što je u Crnoj Gori posluje veliki broj ICT firmi (oko 200, prim. aut), što je stvoreno konkurentno tržište, ali te firme moraju da pređu na višu fazu poslovanja, a to su novije tehnologije, softverski inženjering, kvalitetna, integrisana i zaokružena rješenja, umjesto što, kako su njihovi predstavnici kazali, još postoji veliki broj firmi koje funkcionišu na nivou proste prodaje. To je IT biznis osamdesetih godina prošlog vijeka”, kazao je Lazović.

Prodaja hardvera čini 80 odsto crnogorskog ICT biznisa.

Crna lista za neuspješne

Predstavnici ICT biznisa iznijeli su niz zamjerki na portal javnih nabavki (djn.gov.me), te portal Poreske uprave, web lokacije koje su važne za njihovo poslovanje.

Lazović je podsjetio da portal Javnih nabavki nije domaće rješenje, već donacija program EU, te da je portal Poreske uprave radila jedna od članica Udruženja ICT Privredne komore.

“Postoji dosta slučajeva gdje su potrošena sredstva za realizaciju nekih rješenja, a ona ne funkcionišu, kao što je to slučaj sa navedenima”, kazao je Lazović, dodajući da bi zbog toga trebalo formirati crnu listu onih firmi čija rješenja ih ne preporučuju za nove poslove.

On je saglasan sa predlogom prisutnih da javne nabavke ubuduće moraju biti potpuno kompjuterizovane, umjesto što se zainteresovani na tendere i danas prijavljuju pripremajući gomilu papirne dokumentacije.

Kako do korisnika?

Ministar za informaciono društvo je optimista kada je korišćenje različitih online servisa među crnogorskim građanima u pitanju.

“To vam je kao kod mobilnih telefona. Niko nije očekivao da ćemo imati ovakvu penetraciju. Prema tome smo se, kada su se pojavili, odnosili sa podrugivanjem. I sam sam bio skeptik da će građani Crne Gore u velikoj mjeri koristiti bankomate, ali to se desilo kad su shvatili njihove prednosti, da mogu u jedan sat poslije ponoći da dobiju keš i da uđu u crveno, a da se na zastide pred šalterskom radnicom, nego da komuniciraju sa aparatom”, kazao je Lazović.

On je kazao da će na sajtu euprava.me biti kreiran dio za pripravnike, na kojem će zainteresovani moći da se prijave za radna mjesta, odnosno da biraju ustanovu i instituciju u kojoj žele da odrade pripravnički staž.

“Ako imate armiju od četiri do pet hiljada mladih koji će da koriste servise portala euprave, mislim da je to najbolji način inficiranja šire populacije za korišćenje e-servisa”, kazao je Lazović, dodajući da je servis na kojem treba ubuduće raditi servis elektronskog plaćanja.

POGLEDAJTE JOŠ: Tvitovi sa današnje sjednice >>>

Galerija