NEVIDLJIVI UDARI

Banke kriju stvarne kamate: Deru na neviđeno

Crna Gora nema zakon koji jasno definiše šta sve građani plaćaju kroz skupe kredite
64 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 16.06.2012. 16:37h

Koliko iznosi ukupni trošak koji se mora platiti na bilo koju kreditnu pozajmicu (efektivna aktivna kamatna stopa) u Crnoj Gori teško je utvrditi, jer to pitanje nije zakonski uređeno. Zato građanima ostaje da preuzimaju rizik sami, tumačeći ponude banaka, koje uslove mogu mijenjati tokom otplate ugovorenog kredita.

Jedno je jasno da su krediti u Crnoj Gori skupi, a posljednje snižavanje kreditnog rejtinga državi dodatno ne ide u prilog snižavanju kamatnih stopa koje su enormno visoke.

Prema posljednjim podacima Centralne banke, prosječne ponderisane aktivne kamatne stope na kredite bile su 9,61 odsto, u konačnom iznosu one su mnogo veće jer se uračunavaju i svi skriveni troškovi banaka koji su sastavni dio procedure u odobravanju kredita. Podaci CBCG se odnose na ukupne kredite u sistemu, a svaki od njih ima svoju cijenu.

Prema podacima dostupnim na sajtovima domaćih banaka efektivne kamatne stope prelaze 20 odsto.

Iz CBCG nedavno je najavljeno da će ograničiti gornju granicu kamatnih stopa, sa čime su se saglasile i komercijalne banke. Na koji način će to biti uređeno, tek treba da se razmotri.

Kako u regionu određuju limit

Pitanje utvrđivanja gornje grance kamatnih stopa u regionu riješeno je u Hrvatskoj i Makedoniji.

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) “Vijestima” je rečeno da su od jula 2008. godine ograničili kamatne stope kroz zakon o obveznim odnosima.

Iz CBCG su najavili da će ograničiti gornju granicu kamatnih stopa, sa čime su se saglasile i komercijalne banke. Na koji način će to biti uređeno, tek treba da se razmotri

U Narodnoj banci Srbije (NBS) su kazali da visinu kamatne stope na kredite i njenu promjenu banke uređuju svojom poslovnom politikom, a važećom regulativom nije propisana gornja granica iznad koje banka ne može da povećava kamatnu stopu.

“Na poslovnu politiku koja se odnosi na visinu kamatne stope utiču prije svega rizik zemlje i troškovi obezbeđenja izvora sredstava, kao i zdrava konkurencija na tržištu. Opredeljenje NBS je da se tržišnim instrumentima utiče na formiranje kamatnih stopa”, rekli su “Vijestima” u NBS.

Direktor sektora za istraživanje i statistiku CBCG Marijana Mitrović - Mijatović za “Vijesti” je kazala da je teško uraditi uporednu analizu kada su u pitanju kamatne stope u Crnoj Gori i regionu zbog toga što se podaci u regionu ne obrađuju i ne objavljuju po istoj metodologiji.

Prema preliminarnim, dostupnim podacima od aprila ove godine o prosječnim nivoima aktivnih kamatnih stopa u regionu, one su najveće u Srbiji u prosjeku 10,27 odsto, oko devet u Crnoj Gori, zatim oko 8,5 u BiH, 8,1 odsto u Makedoniji, dok su stope u Hrvatskoj 9,65 odsto na kredite u nacionalnoj valuti i 7,2 na kredite u stranoj valuti.

Da se zna šta plaćamo

Mitrović - Mijatović je kazala da će zajedno sa bankarima odrediti gornju granicu kamatnih stopa, kao i da planiraju da povećaju transparentnost statistike kamatnih stopa koja se objavljuje na njihovom sajtu.

“Od novembra prošle godine na osnovu izmjene Odluke o kreditnom registru CBCG raspolaže većim obuhvatom podataka u kreditnom registru što daje mogućnost za mnogo šire praćenje te statsitike za postojeće stanje kredita i za novoodobrene kredite u tekućem izvještajnom periodu”, rekla je Mitrović - Mijatović.

Ona ističe da mnogo faktora utiče na visoke kamate koje banke nude kod kreditiranja privrede i stanovništva u Crnoj Gori. Tu podrazumijeva cijenu izvora, kamate i uslove koje banka plaća na pozajmljivanje sredstava za plasman, procjene rizika na domaćem tržištu i procjena rizika samog klijenta.

U CBCG su optimistični kada je u pitanju naredna godine jer očekuju da će se tržišni faktori djelimično stabilizovati i da će se stoga smanjiti negativni uticaji krize i prelivanja po tom osnovu na sistem

U CBCG su optimistični kada je u pitanju naredna godine jer očekuju da će se tržišni faktori djelimično stabilizovati i da će se stoga smanjiti negativni uticaji krize i prelivanja po tom osnovu na sistem.

“Očekujemo izraženiji oporavak privredne djelatnosti i optimističnije izglede rasta ekonomije, usljed šireg međunarodnog oporavka i stabilizacije što će pozitivno uticati na tržišno smanjenje kamatnih stopa”, ocijenila je Mitrović - Mijatović.

Kamate za štednju najbolje u Srbiji

Kada se radi o pasivnim kamatnim stopama (štednja), one iznose u prosjeku od oko 2,5 odsto u Hrvatskoj, preko 3,12 odsto u Crnoj Gori, dok su BiH i Makedonija na nivou od oko 3,5 odsto. U Srbiji na ukupne depozite stanovništvu i privredi pasivne kamatne stope su na nivou od oko četiri odsto.

Preporučujemo za Vas