Solana radi iako ne smije

“Imamo saglasnost da uzimamo vodu jer nam treba za održavanje staništa ptica i za neke druge ali i osnovne potrebe”, rekao je Izvršni direktor Solane Dragiša Rosandić
112 pregleda 4 komentar(a)
Solana, Ulcinj, Foto: Samir Adrović
Solana, Ulcinj, Foto: Samir Adrović
Ažurirano: 22.05.2012. 07:29h

Iako je u stečaju i nema pravo na koncesiju, ulcinjska Solana već nekoliko dana crpi morsku vodu na svoje bazene. Izvršni direktor Dragiša Rosandić potvrdio je “Vijestima” da preduzeće nije dobilo koncesiju nakon uvođenja klasičnog stečaja prošle godine i naveo da se voda uzima iz drugih razloga.

"Imamo saglasnost da uzimamo vodu jer nam treba za održavanje staništa ptica i za neke druge ali i osnovne potrebe”, kratko je “Vijestima” u telefonskom razgovoru kazao Rosandić, ne navodeći ko je dao saglasnost i da li je to u skladu sa zakonom.

Solana, koja je u većinskom vlasništvu Eurofonda poznatog biznismena Veselina Barovića, od privatizacije je u velikim problemima. Barović je 15 miliona kvadrata atraktivnog zemljišta i fabriku za proizvodnju soli u zaleđu Velike plaže, svojevremeno kupio za nepun milion eura.

Radnici već više mjeseci ne primaju plate niti su im uplaćeni doprinosi ali, kako kažu, berba je sada prioritet

Crpne pumpe u Đeranama, pokradene su prošle godine, ali policija još nije otkrila počinoce.

Taj čin, stečajni upravnik Milorad Iković okarakterisao je tada kao diverziju. Policija još nije otkrila ni gdje se nalazi Solanin famozni bager za održavanje staništa ptica, poklon ugledne međunarodne NVO, koji je na „misteriozan“ način, pred više radnika, bukvalno nestao iz fabrike.

Dva suprotstavljena sindikata u Solani jednako se ne bune puno jer znaju da su radnici na tankom ledu i da ih poslodavac, zbog stečaja, na biro može poslati kad hoće.

Čekaju berbu i rod koji će možda dići Solanu na noge.

“Ova berba je jedini način da opstanemo”, nedavno su ocijenili u sindikatu. Radnici već više mjeseci ne primaju plate niti su im uplaćeni doprinosi ali, kako kažu, berba je sada prioritet.

Većinski vlasnik je prema računici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora do većinskog paketa došao sa oko 800.000 eura, dok iz tog fonda kažu da su ih sve akcije sa dokapitalizacijom koštale 11,2 miliona.

Zemljište Solane, 15 miliona kvadrata, je izmjenama prostornog plana 2008. postalo građevinsko, a nakon gubitka koncesija, propala je prodaja po cijeni od 250 miliona eura.

Opozicioni poslanici su krajem prošle godine pokrenuli inicijativu za izmjenu prostornog plana kojim bi se prostoru Solane vratio status zaštićenog prostora i namjena za proizvodnju soli. Nakon što je tu inicijativu podržao i SDP, Vlada je donijela odluku o izmjeni prostornog plana koji bi, kada ga usvoji Skupština, Solani vratio stari status i namjenu.

Bonus video: