ispitati zaduženje

Zarija Pejović traži provjeru kredita države

"Ono što mi “bode oči” je nerealno visoka kamatna stopa, za oba zajma, čak i veća nego što je država postigla prilikom emisije euroobveznicama"
76 pregleda 0 komentar(a)
Zarija Pejovic, Foto: Arhiva Vijesti
Zarija Pejovic, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 20.01.2012. 11:00h

Poslanik Pokret za promjene (PZP) Zarija Pejović uputio je juče zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Mirjani Milić zahtjev u kome traži da se preispita ugovor o krednom zaduženju države kod švajcarske Svis banke koji je sklopljen 2009. godine za koji vjeruje da je štetan po državu.

"U odgovoru na poslaničko pitanje o uslovima ugovora o zajmu Ministarstvo finanisja je navelo dva zajmovna ugovora , jedan od 70 miliona i drugi od 28,9 miliona.

Ono što mi “bode oči” je nerealno visoka kamatna stopa, za oba zajma, čak i veća nego što je država postigla prilikom emisije euroobveznicama. Cijena založenog zlata u godini zaključenja ugovora iznosila je oko 37 miliona dolara. Ove godine cijena založenog zlata iznosi 63 miliona dolara ili 50 miliona eura.

Dakle, neprihvljivo je da zajam plasiran Vladi suverene države obezbijeđen sa preko 100 odsto od ukupne izloženosti visoko likvidnim kolateralom ima veću kamatnu stopu od stope po kojoj dobijaju zajmove najkredibilnije vlade", istakao je Pejović u zahtjevu.

On je ocijenio da pored nerealno visoke kamatne stope postoji i izgubljena dobit po dva osnova.

"Mislim da nije suvišno konstatovati, da je prema mojim saznanjima u periodu sklapanja ugovora dospijevala rata za otplatu kredita Vladi od strane Prve banke, što je indikativno, posebno ako se uzme u obzir kako je prva rata vraćena", istakao je Pejović.

Ministarstvo finansija ocijenilo je sinoć da su “proizvoljne i netačne tvrdnje da su sredstva kredita uplaćena na račune državnih preduzeća i deponovana u Prvu banku”.

Oni su objasnili da država tada nije bila poznata na međunarodnom finansijskom tržištu, te da je zbog velike izlozenosti banka tražila kvalitetno obezbjeđenje.

"Iako Ministarstvo finansija u ovom trenutku ne razmatra opciju prodaje zlata na tržištu, ističemo činjenicu da je praksa vezivanja zlata za konvertibilnost valute odavno napuštena"m stoji u saopštenju.

Ministarstvo odbacilo ocjene

Ministarstvo finansija ocijenilo je sinoć da su “proizvoljne i netačne tvrdnje da su sredstva kredita uplaćena na račune državnih preduzeća i deponovana u Prvu banku”.

"Kredit je zaključen kada je situacija na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala bila izuzetno nepovoljna. Na domaćem tržištu novac nije obezbijeđen jer je likvidnost banaka bila niska, dok je pristup finansijskim sredstvima na inostranom tržištu zbog globalne ekonomske krize bio otežan.

Emitovanje euroobveznica tada nije bilo izvodljivo, jer se radilo o malom obimu novca za taj vid zaduživanja, a istovremeno njegova priprema zahtjeva duži vremenski period", kazali su u ministarstvu finansija dodajući da su zbog te Ministarstvo finansija je objasnilo da kada je uzet novac država nije bila poznata investicionoj zajednici na međunarodnom finansijskom tržištu, te da je zbog velike izloženosti, Kredit svis banka tražila kvalitetno obezbjeđenje zbog čega je založeno zlato.