izmjene zakona

Rad na određeno ostaje još dvije godine

omoćnica ministra Vesna Simović je kazala “Vijestima” da se izmjene Zakona o radu primjenjuju na ugovore koji budu zaključivani nakon stupanja na snagu
0 komentar(a)
Ažurirano: 15.01.2012. 08:13h

Poslodavci koji sa svojim zaposlenima godinama sklapaju ugovore o radu na određeno vrijeme moći će to da rade i u naredne dvije godine, zahvaljujući načinu na koji Ministarstvo rada tumači najnovije izmjene Zakona o radu.

Tokom dvogodišnjih pregovora o izmjenama Zakona o radu javnost je najviše bila zainteresovana za odredbe koje se tiču rada na određeno. U izmjenama koje su stupile na snagu krajem godine odlučeno je da se ugovor na određeno vrijeme, kao najzloupotrebljavaniji institut, ne može produžavati duže od dvije godine.

Iako su sindikati, i radnici, smatrali da će to značiti da oni koji su godinama radili na određeno u trenutku stupanja na snagu izmjena moraju zasnovati ugovor na neodređeno vrijeme ili im mora biti raskinut ugovor o radu, to se neće desiti.

Pomoćnica ministra rada dr Vesna Simović je kazala “Vijestima” da se izmjene Zakona o radu primjenjuju na ugovore koji budu zaključivani nakon stupanja na snagu. To znači da će oni koji sada rade na određeno vrijeme, stalno zaposlenje, po sili zakona, moći da steknu tek 2014. godine.

Rad na određeno cilj Radne grupe

Sa takvim tumačenjem se ne slaže generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

On je “Vijestima” rekao da je ograničavanje rada na određeno bio glavni cilj Radne grupe koja je usaglašavala izmjene, kako bi zaposleni koji sada rade na određeno prilikom sljedećeg sklapanja ugovora radili na neodređeno.

"Prema Zakonu o radu iz 2008. godine ugovori o radu na određeno i na neodređeno vrijeme u pogledu mogućnosti zaključivanja su bili izjednačeni, tako da je na poslodavcu bilo da se opredijeli koju od ove dvije forme ugovora će koristiti. Praksa je pokazala da je pretežni dio ugovora bio zaključivan na određeno vrijeme. To je bio i razlog da se mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme ograniči", objasnila je Simović.

Potreba procesa rada

Ona je rekla da se izmjene Zakona o radu temelje na činjenici da poslodavac zasniva radni odnos sa zaposlenim zbog postojanja potrebe procesa rada, koja može biti stalna ili privremena.

"Upravo smo pošli od te ideje kada smo regulisali radni odnos na neodređeno, odnosno određeno vrijeme – predviđajući da se radni odnos zasniva po pravilu na neodređeno vrijeme. Naravno, kao i od svakog tako i od ovog pravila, postoje izuzeci. Oni su predviđeni u slučaju da se radni odnos zasniva radi obavljanja poslova čije je trajanje iz objektivnih razloga unaprijed određeno ili je uslovljeno nastupanjem okolnosti ili događaja koji se nijesu mogli predvidjeti. Predviđena je i mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme do 24 mjeseca i to nezavisno od toga da li je potreba procesa rada kog poslodavca stalna ili je vremenski ograničena. Međutim, mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme je ograničena, tako što je predviđeno da poslodavac, sa istim zaposlenim, ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 24 mjeseca", kazala je Simović i dodala da je u cilju dodatne zaštite od eventualnih zloupotreba, predviđeno da će se ukoliko je prekid kraći od 60 dana, smatrati da je zaposleni bio u radnom odnosu kod poslodavca u kontinuitetu.

Predviđeno je i da će se ako u ugovoru o radu nije određeno vrijeme njegovog trajanja, smatrati da je zasnovan na neodređeno vrijeme

"Izuzetak od ograničenja u pogledu zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme predviđen je samo ako je to potrebno zbog zamjene zaposlenog koji je privremeno odsutan, obavljanja sezonskih poslova ili rada na određenom projektu do okončanja tog projekta, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom", rekla je ona.

Simović je kazala da je u cilju prevencije eventualnih zloupotreba zakonskih normi kojima se reguliše zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme predviđeno da ako je ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen suprotno navedenim odredbama ili ako zaposleni nastavi da radi kod poslodavca nakon isteka roka na koji je zaključio ugovor o radu, smatraće se da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme, uz uslov da zaposleni pristane na takvo zaposlenje. Predviđeno je i da će se ako u ugovoru o radu nije određeno vrijeme njegovog trajanja, smatrati da je zasnovan na neodređeno vrijeme.

Keković: Ovo nije bio cilj dogovora

Keković je kazao da je prirodno da je pitanje dalje liberalnosti zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme bilo najinteresantnije za javnost jer je poznato da je upravo zahvaljujući toj odredbi iz Zakona o radu koji je stupio na snagu u avgustu 2008. godine 90 odsto svih ugovora o radu zaključeno na određeno vrijeme.

"Zbog njene devijantnosti, odnosno prostora koji je ona ostavljala za stalni pritisak na zaposlenog, izmjenama je veoma jasno utvrđeno da 'poslodavac, sa istim zaposlenim, ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 24 mjeseca'. Odmah u narednom članu se kaže da ako poslodavac sa zaposlenim zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme suprotno prethodno citiranoj odredbi, smatraće se da je taj ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme, ako zaposleni pristaje na takvo zaposlenje. Dakle, više je nego jasno da će poslodavac sa zaposlenim koji je, u trenutku stupanja na snagu ove zakonske izmjene, kod njega ostvario rad na određeno vrijeme dvije godine ili više, novi ugovor morati da zaključi na neodređeno vrijeme ili sa tim zaposlenim raskinuti radni odnos", tvrdi Keković.

Zakon daje mogućnost zaposlenom da pokrene postupak prevođenja tog ugovora u ugovor o radu na neodređeno vrijeme

On je rekao i da ukoliko poslodavac učini suprotno, odnosno zaključi novi ugovor o radu na određeno vrijeme, zakon daje mogućnost zaposlenom da pokrene postupak prevođenja tog ugovora u ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

"Ta zakonska mogućnost je ostavljena zaposlenom upravo da bi se spriječile nove zloupotrebe ovog instituta. To je cilj koji smo htjeli da postignemo tokom pisanja ove odredbe na nivou Radne grupe", kazao je Keković.

Galerija

Preporučujemo za Vas