Ekonomski rast na zapadnom Balkanu u ovoj i narednoj godini biće sporiji

U izvještaju Svjetske banke za te zemlje stoji da Crna Gora i Srbija imaju visoke nivoe fiskalnog deficita između tri i pet odsto BDP-a
0 komentar(a)
ekonomija, Foto: Shutterstock.com
ekonomija, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 15.11.2011. 14:29h

Ekonomski rast šest zemalja na zapadnom Balkanu u ovoj i narednoj godini biće sporiji nego što se ranije mislilo i umnogome će zavisiti od sposobnosti ključnih zemalja eurozone da riješe svoju dužničku krizu, saopštili su danas zvaničnici Svjetske banke.

“Naše projekcije govore da će rast tih zemalja u ovoj godini iznositi prosječno 2,5 odsto a u 2012. će biti na nivou od 2,1 odsto, znatno niže od prosječnog rasta prije 2008. godine, kada su te stope iznosile između šest i deset odsto”, kazao je Ron Hud, glavni ekonomista Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, prenosi Rojters.

Crnogorska ekonomija će, prema novim prognozama Svjetske banke, ojačati 2,9 odsto, dok ce taj rast u 2012. pasti na dva odsto.

U odnosu na zemlje regiona, Crna Gora je u sredini po očekivanom rastu BDP-a. Najjače će ove godine, prema prognozama SB, ojačati kosovska ekonomija, i to za 5.3 odsto, a slijede Albanija i Makedonija sa tri odsto. BDP Srbije i BiH će porasti za dva odsto.
Kosovo će i naredne godine imati najjači rast, po stopi od pet odsto. Slijedi Makedonija sa 2,5 odsto, Crna Gora, Srbija i Albanija sa dva, te Bosna i Hercegovina sa jedan odsto.
Šest analiziranih zemalja su Crna Gora, Albanija, Srbija, Makedonija, Kosovo i Bosna i Hercegovina.
Šest analiziranih zemalja su Crna Gora, Albanija, Srbija, Makedonija, Kosovo i Bosna i Hercegovina
U izvještaju Svjetske banke za te zemlje stoji da Crna Gora i Srbija imaju visoke nivoe fiskalnog deficita između tri i pet odsto BDP-a, i da obje države, zajedno sa Albanijom treba da obuzdaju rastuće nivoe javnog duga.

Srbija i Bosna su označene kao zemlje „ranjive zbog visoke zavisnosti od fondova stranih banaka”.

"Fiskalne okolnosti u tim zemljama su i dalje krhke", stoji u izvještaju.

Trgovina i finansije glavni kanali za prenošenje krize

Predviđene stope rasta, iako snižene, i dalje su jače nego za zemlje eurozone, za koje je Evropska komisija predvidjela jačanje od 1,5 odsto u ovoj i mršavih 0,5 odsto u narednoj gorini.

"Ukoliko donosioci politika u tome ne uspiju da dužničku krizu riješe na valjani način i kriza se pogorša, ekonomski rast u balkanskim zemljama mogao bi da bude mnogo lošiji", dodao je Hud.

Predviđene stope rasta, iako snižene, i dalje su jače nego za zemlje eurozone

On je upozorio da će glavni kanali za prenošenje krize iz eurozone na zemlje regiona biti trgovina, jer su glavne izvozne destinacije zemalja regiona u EU. Kritične su, prema njegovim riječima, i finansije, jer se banke regiona umnogome oslanjaju na one u EU, čak su i u njihovom direktnom vlasništvu, kao i smanjenje prekograničnih kredita, stranih direktnih investicija i doznaka.

U Izvještaju Svjetske banke o izgledima lokalnih ekonomija se ističe da je bankarski sistem na Balkanu izgleda otporan, sa visokim nivoom likvidnosti i finansijske zaštite.

"Međutim, i to se može naglo promijeniti", stoji u izvještaju.

Bonus video: