Novac iz budućih privatizacija i od pristupnih fondova Evropske unije, koja će nam ubrzo biti dostupna, treba ulagati u restrukturiranje održive i realne privrede, energetiku i poljoprivredu, ocijenio je savjetnik premijera za privatizaciju i kapitalne projekte Aleksandar Tičić u intervjuu “Vijestima”.
Tičić je i sekretar vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.
Tenderi su objavljeni za dugoročno izdavanje ostrva sa tvrđavom Mamula i bivšeg vojnog kompleksa u Kumboru, zemljišta Montepranca za gradnju golf terena u Tivtu, turističkog kompleksa na Velikoj plaži uz prodaju hotelske kompanije Ulcinjska rivijera.
Pozvani su kupci za državno preduzeće Pobjeda, a najavljeno ponavljanje tendera za privatizaciju Instituta Igalo, nacionalnog avioprevoznika…
Od dosadašnje privatizacije, vlast nije realizovala nijedan važan projekat - gradnja autoputa, elektrana, valorizacija turističkih kompleksa u državnoj režiji... Gdje je novac, odnosno stotine miliona eura od privatizacije Telekoma, KAP-a, Željezare, hotelskih kapaciteta?
"Za sve ove projekte koje pominjete tačno je da nisu završeni, ali ne možemo zanemariti činjenicu da su procesi u toku. Neki su u fazi pripreme za tender (autoput), objavljeni tenderi za Mamulu i Kumbor, završavaju se procesi za gradnju malih elektrana.
Vlada se u prethodnom periodu odlučivala za valorizaciju turističkih kompleksa po modelu dugoročnog zakupa. To se pokazalo najprihvatljivijim u ovom momentu, kako za investitore tako i za državu. Država kroz taj vid partnerstva valorizuje jedan do tada neiskorišćeni dio prostora.
Vlada dobija ozbiljnog investitora, lokalna zajednica uređenje infrastrukture, nove hotelsko-turističke kapacitete, promociju države kao nove turističke destinacije, finansijske dobiti kroz razne vrste poreza..."
Zašto Vlada od novca iz dosadašnje privatizacije privrede u svojoj režiji ne valorizuje neki od turističkih kompleksa?
"Da bi Vlada realizovala u svom aranžmanu nove turističke objekte treba puno preduslova: novac koji Vlada za ove namjene nema, iskustvo u upravljanju, radna (obučena) snaga. Zbog svih ovih nedostataka, Vlada se opredijelila za dugoročni zakup ili manji rizik koji se obično primjenjuje kada nema prethodnih uslova."
Koje tendere namjeravate da objavite do kraja godine?
"Realno je do kraja godine da budu završeni tenderi za Ulcinjsku rivijeru, ostrvo Mamulu, bivšu vojnu kasarnu Kumbor, Montepranco - tivatski dio, Kontejnerski dio Luke Bar, Pobjedu."
Zašto su mnogi tenderi bili neuspješni? Da li su dovoljno privlačni, da li ozbiljni investitori vjeruju Crnoj Gori, u čemu je problem?
"U posljednje dvije godine su propala dva tendera - za dugoročni zakup turističkih kompleksa i to u Opštini Ulcinj, za Valdanos i Veliku plažu.
"Ovo su godine kada je ekonomska situacija otežala dolazak većeg broja stranih investitora pa su dosta oprezniji jer je i novac skuplji"
Da bi jedan tender uspio, treba niz preduslova, prije svega mislim na spremnost lokalne samouprave da podrži procese novog kapitala, lokalno stanovništvo koje treba pripremiti u smislu benefita od novih projekata.
To se odnosi na otvaranje radnih mjesta, dobijanje novih hotela, obogaćivanje turističke ponude za njihovu opštinu, dobijanje novih izvora prihoda kroz komunalne nadoknade, turističke takse i ostalo.
Sve su to važni preduslovi za svakog budućeg investitora koji namjerava da uloži svoj kapital, koji mu garantuju sigurnost i uspješnost investicije. Ovo su godine kada je ekonomska situacija otežala dolazak većeg broja stranih investitora pa su dosta oprezniji jer je i novac skuplji, kriza je omogućila da imaju više mogućnosti za ulaganja.
To su činjenice koje moramo imati u vidu kada postavljamo uslove za tender jer oni moraju biti povoljni kako bi bili privlačni za strana ulaganja."
Kada će Savjet poništiti tender za gradnju moračkih centrala, odnosno do kada će biti ispitano da li je EPCG sposobna da realizuje projekat? Koji model finansiranja bi se primijenio?
"Kompanije koje su otkupile tendersku dokumentaciju odustale su od nedavno završenog tendera za elektrane na Morači. Savjet će na narednoj sjednici raspravljati o izvještaju Tenderske komisije i dati preporuku Vladi.
Sigurno kao jedna od mogućnosti postoji da Elektroprivreda dobije koncesije za izgradnju HE, ali za to, pored preporuke Vlade, treba i saglasnost Skupštine."
Prvo da vidimo ko je kriv
Tičić najavljuje da će najvjerovatnije do kraja mjeseca biti odlučeno hoće li biti prihvaćen ili odbijen zahtjev kompanije Adriatik propertis, koja je u vlasništvu grčke Restis grupe, o olakšicama za zakup najprestižnijih crnogorskih hotela.
Grci su tražili nižu kiriju i prolongiranje zakupa za Sveti Stefan, Miločer i Kraljičinu plažu, pozivajući se da trpe štetu jer nijesu obezbijeđeni uslovi da potpuno završe rekonstrukciju. Zbog toga i država trpi, pošto kasni investiranje i “hotelski grad” ne funkcioniše kako je očekivano.
"Ubijeđen sam da će se u narednom periodu naći rješenje kako ne bi niko trpio, a Crna Gora dobila nove turističke kapacitete"
"Imamo zahtjev zakupca turističkih dragulja Svetog Stefana i Miločera o izmjenama uslova osnovnog ugovora zbog navodnog neispunjavanja obaveza jedne strane potpisnice. Sigurno da je Crna Gora Gora sa brendom Aman dobila na imidžu, ali smo svjedoci da su probijeni svi rokovi za rekonstrukciju i otvaranje novih kapaciteta.
U najskorije vrijeme bi trebalo ispitati sve činjenice i krivce i nakon toga se oglasiti povodom zahtjeva Adriatika", izjavio je Tičić.
On je naglasio da se u Crnoj Gori nijedan investitor ne smije osjećati nesigurno, ali “i ne ispunjavati svoje obaveze ako su za to postojali uslovi”.
"Ubijeđen sam da će se u narednom periodu naći rješenje kako ne bi niko trpio, a Crna Gora dobila nove turističke kapacitete", očekuje Tičić.
Sve strane potpisnice ugovora - država i investitori, dodaje Tičić, moraju da poštuju ugovorne obaveze, kako bi izbjegli eventualne probleme. HTP Budvanska rivijera i Vlada prepustili su hotele od februara 2007. singapurskoj kompaniji Aman rizorts, ali nije obezbijedila investicije.
Godišnji zakup iznosi oko 2,1 milion eura, od čega oko 1,6 miliona za Sveti Stefan i Miločer. U posao se naknadno uključila Restis grupa i Aman je zadržao upravljanje hotelima kao brend.
Galerija
Bonus video:
