IZMJENE ZAKONA?

PzP: Plate direktora regulatornih agencija svesti na poslaničke

"Isto predlažemo i za funkcionere lokalnih uprava jer neki imaju veća primanja od predsjednika države"
0 komentar(a)
Ažurirano: 14.10.2011. 14:21h

Pokret za promjene (PZP) iniciraće izmjenu seta zakona kako bi plate direktora regulatornih agencija i određenih institucija sveli na nivo poslaničke.

Poslanik PZP Zarija Pejović kazao je na konferenciji za novinare da će predložiti izmjene i dopune zakona o državnoj revizorskoj instituciji, osiguranju, eletronskim komunikacijama, Centralnoj banci Crne Gore, hartijama od vrijednosti i o energetici.

"Namjera nam je da se institucijama koje vrše regluaciju oblasti koje su definisane navedenim zakonima propiše da bruto mjesečna zarada zaposlenog ne može biti veća od bruto zarade poslanika Skupštine. Osnov za ovako ograničenje se nalazi u činjenici da je rukovodioce tih regulatornih tijela izabrala Vlada i Skupština. Oni koje bira Skupština ne mogu imati veće plate od poslanika", kazao je Pejović.

On je rekao da će na taj način biti zaštićen dignitet Skupštine kao ključne institucije političkog sistema.

"Drugi razlog inicijative jeste socijalna solidarnost u vremenu ekonomske krize. PZP će nastojati da onoliko koliko parlamentarna većina to dozvoljava, omogući jasnu ulogu Skupštine u političkom sistemu kroz kontrolnu funkciju", istakao je on.

Odbijen predlog za saslušanje Katnića

Pejović je rekao da je, i pored insistianja Evropske komisije na jačanju kontrolne uloge Skupštine, odbijen predlog za kontrolno saslušanje ministra finansija Milorada Katnića povodom najave davanja garancija Vektri Jakić kod OTP banke (Crnogorske komercijalne banke) od 110 miliona eura.

Lider PZP-a Nebojša Medojević je najavio i predlog izmjene Zakona o sprječavanju konflikta interesa kojem bi se kao lica koja su obveznici tog zakona dodali i predsjednici parlamentarnih stranaka i nevladine organizacije.

"Smatramo da, ipak, jedan odbornik iz Šavnika ima mnogo manji uticaj nego što to imaju predjednici parlamentarnih stranaka, posebno predsjednik vladajuće stranke koji nije obveznik zakona o sukobu interesa", kazao je Medojević.

Neophodna veća transparentnost u civilnom sektoru

On je rekao da je neophodno uvesti i veći stepen transparentnosti u civilni sektor.

"Prepoznali smo da jedan dio nevladinih organizacija funkcioniše suproto svojoj misiji - niti su neutralni, ni neprofesionalni, ni apolitični, već pripadaju organizacijama koje rade za Vladu, imaju finasijske anražmane, koriste budžetska sredstva, imaju ogomne fondove, neke čak i veće od milion eura godišnje. Smatramo da izvršni direktori NVO koje imaju godišnji prohod veći od 100.000 eura takođe treba da budu obveznici Zakona o sprječavanju konflikta interesa" smatra on.

PZP predlaže i da se članovi upravnih odbora preduzeća u državnom vlasništvu tretiraju kao državni službenici i da imaju maksimalnu zaradu kao pomoćnici ministara, da se biraju na javnom konkursu i da moraju imati položen državni ispit i sve ostale uslove koje treba da zadovolji pomoćnik ministra.

"Na taj načnin želimo da spriječimo situacije da određeni funkcioneri koji zastupaju državni kapital i interes kroz preduzeće u državnom vlasništvu, čak i kad gomilaju gubitke, imaju mjesečna primanja od više hiljada eura. To smatramo nemoralnim i nekorektnim", kazao je Medojević i dodao da bi na tim konkursima mogle da se jave i nepartijske ličnosti .

"Isto predlažemo i za funkcionere lokalnih uprava jer neki imaju veća primanja od predsjednika države", pojasnio je on.

Spojiti regulatorne agencije

PZP smatra da sve regulatorne agenicje treba spojiti i smjestiti u jednoj zgradi, dodjeliti im nekoliko automobila, do troje zaposlenih, da imaju istu logistiku.

Razlog za predloženu promjenu je u tome što, kako je rekao, monoge od tih agencija ništa ne regulišu.

"Osnovni problem je Agencija za elektronske komunikacije koja "kontroliše" kompanije koje ubiraju 300 miliona eura godišnje. Svi znamo da vladaju monopoli i karteli i da neke firme iznose i po 150 miliona eura profita što je gotovo onoliko koliko je potrebno Crnoj Gori zaduženja za normalno funkcionisanje javnih finansija", kazao je Medojević.

On smatra da bi ta Agencija morala da reguliše cijene po uzoru na Agenciju za energetiku.

"Da utvrdi trošak, prihod i dozvoljeni profit i da umjesto što telekomunikacione kompanje izvlače do 50 odsto profita na godišnji obrt, što je 120 do 150 miliona eura. Na taj način bi cijene usluga drastično pale, i do 50 odsto, a kompanije bi izvlačile manji profit. Za to služe regulatorne agencije", ocjienio je on.

Galerija