Sukob sa prodavcem je često jedini način da se potrošač zaštiti

"Trgovci koji znaju ko smo samo što nas ne šutiraju iz radnje, zato obilazimo objekte kao da smo potrošači i ćutimo dok ne izađemo" kažu iz CEZAP-a.
52 pregleda 0 komentar(a)
Potrošači, Foto: Luka Zeković
Potrošači, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 09.10.2011. 09:18h

Za razliku od crnogorskih potrošača koji su prepušteni sami sebi i nemaju druge zaštite osim direktnog sukoba sa prodavcima kada smatraju da su oštećeni, situacija u okruženju je značajno drugačija.

Sve zemlje u okruženju, u čemu Srbija i Hrvatska prednjače, imaju izuzetno razvijenu mrežu organizacija koja se bavi pravima potrošača.

Oni dnevno obavještavaju potrošače o načinu kako da uštede novac, kako treba trgovati u velikim marketima ili piljarama, na šta da obrate pažnju u prodavnicama tehnike, koje radnje treba da zaobilaze zbog previsokih cijena ili neljubaznog osoblja…

Kroz obimne kampanje, oglašavanje u dnevnim novinama, flajere, dostupnost preko raznih brojeva telefona, oni pomažu građanima u podizanju svijesti o pravima potrošača.

Vladu ne interesuje

Za sumornu sliku prava potrošača u Crnoj Gori, kako smatraju predstavnici jedine dvije nevladine organizacije koje se bave tom problematikom, kriva je nezainteresovana Vlada.

" Sve zemlje bivše Jugoslavije su dobile novčanu pomoć za tu svrhu od njemačke Vlade preko organizacije GTZ. Sve što je trebalo da se uradi da bi se dobio taj novac je da vlada države koja konkuriše stavi zaštitu potrošača na listu prioriteta.

Mi smo Vladu Crne Gore godinama molili da to uradi kako bismo dobili novac, a oni su to pismo poslali tek prošle godine kada je projekat već bio završen" objasnila je predsjednica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević.

" To je nešto što je Vlada propustila, a mi smo ostali bez finansijske i ekspertske pomoći. Ljudi u susjednim državama su sada već i sami osposobljeni da kvalitetno rade svoj posao, a mi smo pred gašenjem" kazala je Nikčević.

Vlada je nedavno za CEZAP i NVO ECOM izdvojila 10.000 eura kako bi organizovali javnu raspravu o novom zakonu o zaštiti potrošača. Taj novac će tim NVO produžiti trajanje za narednih nekoliko mjeseci.

" Mi sa tim parama ništa ne možemo. Makar bi trebalo da nam obezbijede kancelariju i telefon, jer smo organizacija od državnog interesa" rekla je ona.

Donacije opale, aktivnost smanjene

Nikčević je kazala da ministarstva treba da počnu da izdvajaju novac, da izvršavaju svoje obaveze i edukuju potrošače iz oblasti u kojima su oni nadležni.

" Oni ništa od toga ne rade" tvrdi Nikčević.

Donacije koje je CEZAP ima do prije godinu su opale, jer su kancelarije njihovih donatora zatvorene, zbog čega su i njihove aktivnosti smanjene. Tačnije, aktivnosti su svedene na savjete potrošačima koji ih nazovu telefonom.

" Naročito kada su u pitanju stariji ljudi, posredujemo i u sporu koji imaju sa trgovcima, zovemo u njihovo ime Tržišnu inspekciju i nastavimo sa praćenjem tog slučaja" rekla je Nikčević.

Ona je podsjetila da su ranije organizovali kvalitetne okrugle stolove, imali su televizijske debate, a najznačajnije što su uradili je pilot projekat uvođenja predmeta potrošač u osnovnoj školi.

" Imamo dobru analizu koja pokazuje koju materiju, u okviru kojeg predmeta i u kojim razredima treba učiti " kazala je ona.

Novi zakon možda pomogne

Novi zakon o zaštiti potrošača donosi se, kako je objasnila Nikčević, kako bi se unijele odredbe direktiva Evropske unije, a koje nema aktuelni zakon.

" Osnovna ideja je da svi potrošači imaju ista prava u svim zemljama EU.

Pokušaćemo da u zakon uvrstimo i odredbu kojom bi se tretirale masovne tužbe u slučaju da jedan potrošač dobije spor svi koji su oštećeni na taj način mogli bi da naknade štetu" rekla je ona.

Organizacija sa dvoje zaposlenih

NVO ECOM je tokom godine, kako je rekao njihov presjednik Milan Mijović, u saradnji sa Agencijom za telekomunikacije objavila brošuru u kojoj su potrošačima objašnjena njihova prava.

Osim toga imali su pritužbe potrošača na kvalitet namještaja. Sada se bave zakonom o kreditima i zaštiti potrošača.

" Imamo dvoje zaposlenih, ali nemamo novac za njihove plate. Vlada nam je dala 2.000 eura kao pomoć, ali od tog novca treba da organzujemo i javne rasprave.

Svuda nailazimo na otpor – i kod Vlade i kod trgovaca.

Trgovci koji znaju ko smo samo što nas ne šutiraju iz radnje, zato obilazimo objekte kao da smo potrošači i ćutimo dok ne izađemo" objasnio je Mijović situaciju u kojoj funkcioniše ta NVO.

Bonus video: