Trenutno je u domaćem javnom sektoru (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, školstvo, sudstvo, policija...) oko 1.100 ljudi zaposleno honorarno, odnosno po ugovoru o djelu, što je nešto ispod tri odsto od ukupno zaposlenih u državnim službama, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva finansija, ali kažu da nemaju podatke o njihovoj starosnoj strukturi niti koliko je njih angažovano u periodu krize, odnosno, od početka 2009. godine do danas.
Iako nemaju konkretne podatke, u Ministarstvu finansija su saopštili da je od 2009. godine taj broj “značajno smanjen”.
"Ministarstvo finansija u saradnji sa potrošačkim jedinicama aktivno radi na smanjenju angažovanih po ugovoru o djelu na način što se odobravanje zaključivanja ovih ugovora vrši samo u izuzetnim slučajevima, i to najčešće za poslove koji nijesu predviđeni pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji potrošačkih jedinica i za poslove koji imaju privremeni karakter. Na ovaj način od 2009. godine do danas značajno je smanjen broj lica angažovanih po ugovoru o djelu u potrošačkim jedinicama budžeta. Angažovanje po ugovoru o djelu u pojedinim slučajevima vrši se radi racionalizacije troškova potrošačkih jedinica, a posebno u situacijama kada je potrebno angažovati lice do završetka određenog posla i za čijim radom ne postoji potreba u dužem vremenskom periodu", rekla je samostalna savjetnica u Ministarstvu Milena Milović.
Ugovorom o djelu se nerijetko zapošljavaju strani državljani
Ugovori o djelu su privremeni ugovori kojima poslodavac angažuje radnu snagu za konkretan, naručeni posao, obično dodatan, koji se ne može završiti sa postojećim brojem zaposlenih.
Ministarstvo nema detaljne podatke o “ugovorcima o djelu”
Ipak, prema saznanjima “Vijesti”, u Crnoj Gori ima veliki broj onih koji rade redovne poslove ali ih poslodavac, u ovom slučaju država, zapošljava na osnovu ugovora o djelu koji se konstantno produžuje.
Ugovorom o djelu se nerijetko zapošljavaju i strani državljani (primjer u Elektroprivredi od prije nekoliko godina, kada je na visokoj poziciji radila strana državljanka upravo po ugovoru o djelu), kojima zakon ne dozvoljava puni radni odnos.
Milović je činjenicu da Ministarstvo nema detaljne podatke o “ugovorcima o djelu” objasnila time što se njihove zarade ne isplaćuju sa pozicije budžeta bruto zarade i doprinosi.
"Samim tim, njihova primanja ne ulaze u ukupan fond zarada planiranih potrošačkim jedinicama, već se finansiraju sa pozicije ugovorene usluge", kazala je Milović i dodala da se ta lica najčešće angažuju za obavljanje poslova koji nijesu predviđeni pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i „da se često angažuju do završetka određenog posla, pa njihov broj varira iz mjeseca u mjesec”.
Vlada Crne Gore 8. oktobra 2009. godine donijela zaključak koji zadužuje sve potrošačke jedinice da smanje broj angažovanih po ugovoru o djelu
Govoreći o trendu zapošljavanja privremenih radnika, Milović je podsjetila da je Vlada Crne Gore 8. oktobra 2009. godine donijela zaključak koji tretira ovo pitanje i zadužuje sve potrošačke jedinice da smanje broj angažovanih po ugovoru o djelu.
"Za lica za koja je procijenjeno da su neophodni za funkcionisanje potrošačke jedinice i za koja su postojala sistematizovana i upražnjena radna mjesta, Ministarstvo finansija davalo je saglasnost za prijem u radni odnos tih lica na određeno vrijeme do dvije godine. Takođe, zaključkom od 28. aprila 2011. godine, Vlada je zadužila sve potrošačke jedinice da ugovore o djelu, zaključene bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija, raskinu po njihovom isteku, osim ukoliko se, u saradnji sa Ministarstvom finansija, ne utvrdi opravdanost", kazala je Milović.
Prema podacima Ministarstva finansija, na kraju avgusta je 38.654 zaposlenih primilo mjesečnu zaradu iz državnog budžeta i u taj broj nijesu uključeni oni koji su angažovani po ugovoru o djelu.
Blažić: Ugovori o djelu samo za privremene poslove
Profesor na Pravnom fakultetu i nekadašnji pomoćnik ministra pravde dr Đorđije Blažić kazao je “Vijestima” da se ugovori o djelu sklapaju samo za jednokratne poslove i da ne može da procijeni da li je broj od 1.100 takvih ugovora u javnom sektoru malo ili previše.
"Svakako je neprikladno ako se takvi ugovori zaključuju za zanimanja koja su osnovna djelatnost institucija. Ako pričamo o ugovorima o djelu, u pitanju su specifični obligacioni ugovori kojima određena institucija ili firma angažuje radnu snagu da odradi precizno utvrđen posao za određeno vrijeme i za određenu naknadu. Recimo, za posao krečenja, opravki ili slično", kazao je Blažić, dodajući da je broj tako angažovanih u državnoj upravi stvar trenutne potrebe i procjene.
Zapošljavanjem po ugovoru o djelu ne zasniva radni odnos, pa zaposleni nema radni staž
On je rekao da se zapošljavanjem po ugovoru o djelu ne zasniva radni odnos, pa zaposleni nema radni staž u periodu u kojem mu ugovor traje niti mu se uplaćuje penzijsko ili zdravstveno osiguranje.
"To ne znači, međutim, da je država zakinuta, jer poslodavac je u obavezi da plati određeni porez ili sličnu naknadu", dodao je Blažić.
Bonus video:
