povećana potražnja

Mlijeko koje ljeti pijete uvezeno je iz Srbije, domaćeg nema dovoljno

Od ukupno proizvedenih količina mlijeka u Crnoj Gori samo oko 30 odsto se preda mljekarama
253 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 25.08.2011. 18:26h

U Crnu Goru se, za potrebe domaćih mljekara, svakodnevno iz Srbije uveze od 10 do 13 hiljada litara sirovog mlijeka. To je oko 30 odsto ukupne proizvodnje koja je povećana zbog ljetnje turističke sezone.

Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i predstavnik mljekare Srna Dragoljub Nenezić kazao je “Vijestima” da je nedostatak mlijeka za preradu standardna pojava tokom ljeta i prestaće već početkom septembra kada se smanji broj turista.

"Uvoz sirovog mlijeka nije pojava koja se dešava ovog ljeta, nedostatak mlijeka je izražen u ljetnjim mjesecima kada se proizvodnja u odnosu na prosječan nivo proizvodnje za godinu dana poveća za oko 30 odsto. Početkom ljetnje sezone, dolaskom većeg broja turista povećava se tražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima i sirovinu nije moguće obezbijediti za kratko virijeme i jednostavno ga uvozimo iz Srbije", kazao je Nenezić i dodao da tu količinu uvoze tri crnogorske mljekare koje imaju pasterizovani program.

Najveća proizvodnja po glavi stanovnika

Domaći prerađivači obrade svega polovinu od ukupno 120.000 litara mlijeka koliko je dnevno potrebno crnogorskom tržištu. Ostatak čini mlijeko i prerađevine inostranih kompanija.

"Na farmama se proizvede mlijeka za oko 50 odsto bilansnih potreba Crne Gore. Ako su potrebe na dnevnom nivou oko 120.000 litara, crnogorski farmeri proizvedu u prosjeku 64-65.000 litara mlijeka dnevno. Konstantan je nedostatak mlijeka za preradu, odnosno gotovih proizvoda", rekao je Nenezić i dodao da su brojni razlozi zbog koji mlijeko ne dospijeva do prerađivača u dovoljnim količinama.

Dragoljub Nenezić

Činjenica je da domaći farmeri proizvode dovoljne količine mlijeka, ali sve što se proizvede ne dospije do mljekara.

"Crna Gora je prepoznata kao zemlja koja ima najveću proizvodnju mlijeka po glavi stanovnika. Ona se kreće od oko 200 litara po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Međutim, od ukupno proizvedenih količina samo oko 30 odsto se preda mljekarama. Ostatak se u najvećoj mjeri preradi u sir i kajmak i, što je karakteristika crnogorskog stočarstva, veliki dio mlijeka odlazi na ishranu teladi, jagnjadi", rekao je on.

Praksa je, kako je rekao, da se gotovo kompletna proizvodanja prodaje mljekarama, a kao primjer je naveo Sjedinjene Američke Države gdje se od ukupno proizvedenih količina mlijeka na farmama mljekarama preda 97 odsto.

I farmeri malo mlijeka prodaju

Za nezainteresovanost farmera za saradnju sa mljekarama ima puno razloga, a jedan od njih je, prema Nenezićevim riječima, i nedovoljno stimulativne mjere koje su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

"Svega ima pomalo, a prije svega velika razuđenost Crne Gore, nepristupačni krajevi, loša infrastruktura, loši putevi, a čini mi se i da bi i Ministarstvo poljoprivrede trebalo da dodatnim, jer već postoje mjere stimulacije van zone otkupa, mjerama naprave mljekarama povoljan ambijent za otkup mlijeka u manje pristupačnim područjima", smatra on.

"Ne isplati se farmerima da proizvode mlijeko koje će davati teladima i jagnjadima. Mnogo više koristi bi imali ukoliko bi to mlijeko prodavali mljekarama. Uglavnom, Ministarstvo tu ima najznačajniju ulogu iako sad već subvencionira otkup van zone od 50 kilometara od mljekare sa dva centa po otkupljenom litru. To bi možda trebalo biti stimulativnije", ocijenio je Nenezić.

Galerija

Preporučujemo za Vas