Lubenice trunu

Camaj: Kad mogu Mika Džegera da dovedu neka i nama daju milion

Nadležni iz AD “Plodovi Crne Gore” su mogli više uraditi za proizvođače, “da su se na vrijeme probudili”
108 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 31.07.2011. 19:26h

Ohrabreni prošlogodišnjom dobrom prodajom paradajza i lubenice i obećanjima ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzana Miloševića da “ poljoprivrednici u saradnji sa Ministarstvom moraju povećati poljoprivrednu proizvodnju, a da je obaveza države da na kvalitetan način riješi problem otkupa”, mnogi poljoprivrednici iz Zete i Malesije su za ovogodišnju sezonu zasadili na tone lubenice.

Velike količine tog povrća ostale su da trunu na njivama, jer proizvođači nijesu imali gdje da ih prodaju.

Ministarstvo poljoprivrede je kako bi stabilizovalo domaće tržište, u dogovoru sa otkupljivačima povrća definisalo zaštitne cijene - za paradajz 22 centa po kilogramu i lubenicu 12 centi, a svim otkupljivačima koji su poštovali te cijene davali su subvencije u iznosu od pet centi po kilogramu.

Sagovornici “Vijesti” smatraju da subvencije i zaštitne cijene, koje su važile do 25. jula, nijesu bile od velike koristi proizvođačima, a iz Ministarstva nijesu dali konkretan odgovor da li su zadovoljni rezultatima sprovedene akcije.

Camaj: 200 tona lubenice ostalo na njivi

Poljoprivredni proizvođač iz Malesije David Camaj je, kao nagrađivani poljoprivrednik - rekorder za 2010. godinu, ozbiljno shvatio i ovu sezonu.

Zasadio je 97 rala raznog povrća, a tržištu je ponudio i poljoprivredne kulture iz plastenika od 6.000 kvadrata. Od 47 rala lubenice, koliko je zasadio, prodao je blizu 200 tona, a “taman toliko mu je ostalo da trune na njivama”.

"Ne optužujem nikoga, ali su ministar poljoprivrede i njegovi pomoćnici mogli da rade više i da na vrijeme regulišu ovu situaciju oko lubenica. Morali su bolje da se organizuju", smatra Camaj.

Prije nekoliko dana uspio je da proda posljednje količine za ovu godinu po cijeni od sedam centi, a lubenice koje su ostale neprodate nudio je komšijama i svakome ko ima krave ili svinje.

Lubenice koje su ostale neprodate nudio je komšijama i svakome ko ima krave ili svinje

"I evo još ih ima i neće se moći potrošiti ni za dva ili tri mjeseca. Pomišljao sam da dam u humanitarne svrhe, ali kome? Izgleda da neće niko lubenicu ove godine2, smatra Camaj.

Pripremajući se za sezonu zadužio se, kaže, preko 30.000 eura, a sada je preko 10.000 eura u minusu. Na ogromnim zasadima je, kako je ispričao, morao angažovati od 15 do 29 radnika iz Novog Pazara i Albanije, koji su radili za dnevnice od 25 do 35 eura dnevno.

"Tražim od ministra poljoprivrede da mi odobri kredit kako bih ljudima mogao da vratim novac koji sam im dužan. Ako ne odobri, moraću da prodam neko parče zemlje da bih vratio dugove", tvrdi Camaj.

Poučen ovogodišnjim lošim iskustvom, nije siguran da li će i naredne godine proizvoditi za tržište.

Najviše profitirali otkupljivači

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Zete Mladen Aligrudić smatra da je zamisao Ministarstva poljoprivrede bila dobra, ali da je trebalo da se odnosi na sve poljoprivredne proizvode, a ne samo na paradajz i lubenicu.

"Akcija je bila nedovršena i nije postigla željeni efekat. Bila je dobra za proizvođače koji su uspjeli da prodaju robu “Plodovima”, a za one koji nijesu, bila je pogubna", smatra Aligrudić.

U takvoj situaciji su, prema njegovim riječima, najviše profitirali trgovci i otkupljivači, dok za poljoprivredne proizvođače nije siguran ni da li su uspjeli da povrate uložena sredstva.

U takvoj situaciji su, prema njegovim riječima, najviše profitirali trgovci i otkupljivači

"Cijene na tržištu diktira okruženje, a ovogodišnja hiperprodukcija u proizvodnji dovela je do toga da velike količine lubenice ne budu prodate. Ni u okruženju nije bolja situacija, ali kod nas je barem nešto pokušano sa otkupom. Nikad se nije desilo da svi dobro prođu", smatra Aligrudić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Malesije Smailj Čunmuljaj smatra da su pomenute subvencije stvorile opšte "šarenilo" na tržištu, te da su prvenstveno bile namijenjene trgovcima i lancima trgovina.

"To se najbolje pokazalo kod plasmana lubenice. Subvencije su bile usmjerene ka tome da se roba izvozi na inostrano tržište, a ne da proizvođači i trgovci postanu jedni drugima konkurencija. Desilo se da je roba data lancima marketa u Crnoj Gori, te je nastao "dupli kolosijek" u plasmanu robe", smatra on.

Aligrudić: Ova godina znatno lošija od prethodne

Prošlogodišnji uspjeh na tržištu je, prema njegovim riječima, bio uzrokovan i time što su zemlje u okruženju prošle godine imale štete od elementarnih nepogoda, a naši usjevi su ostali sačuvani.

"Ove godine i pored grada i poplava, imali smo povećane količine paradajza i lubenice. Međutim, niko nikome ne može da garantuje da će sezona biti uspješna", kazao je Aligrudić.

Aligrudić naglašava da se pokušaj da se roba plasira i na naše tržište preko niskih cijena u marketima, vratilo kao bumerang proizvođačima koji nijesu prodavali “Plodovima”

"Cijene od 7, 8 centi u marketima su bile dobre za potrošače, koji su se ove godine najeli lubenice po smiješnoj cijeni. Sada proizvođačima ostaje da procijene isplati li se baviti poljoprivredom ili ne. Postavlja se pitanje da li će se onaj koji dosta uloži, a razočara se, i naredne godine baviti poljoprivredom", tvrdi on.

Kako bi naredna sezona bila uspješnija, Aligrudić preporučuje obezbjeđivanje kalibraže, bolje ambalaže i standardizacije za inostrano tržište kako bi se roba mogla tamo plasirati, a za narednu godinu treba napraviti i “najavu” koliko će biti otprilike zasađeno, kako bi nadležni na vrijeme mogli reagovati.

Njegov kolega iz Malesije smatra da bi proizvođači morali više da kontaktiraju sa nadležnim službama tokom cijele godine, a ne samo pred početak sezone, te da bi država trebalo da im olakša rad obezbjeđivanjem repromaterijala.

Čunmuljaj smatra da se sada treba posvetiti pripremi za iduću sezonu, tako što će se više pažnje posvetiti planskoj proizvodnji, kakvu imaju razvijene zemlje, poput Italije i Španije.

Otkupa će biti i dalje, interesovanje proizvođača slabije

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja „Vijesti“ nijesu dobile konkretan odgovor da li su u tom resoru zadovoljni rezultatima jednomjesečne akcije, već je saopšteno da se „otkup realizuje zadovoljavajućom dinamikom“ preko 11 registrovanih preduzeća koja otkupljuju voće i povrće i AD „Plodova“.

"Pored preduzeća, kroz trgovinske lance su „Plodovi“ plasirali, pored izvezenih 7. 142 , još 3.500 tona otkupljenog povrća na domaćem tržištu (najvećim dijelom kroz turističku potrošnju, što je doprinos smanjenju trgovinskog deficita u oblasti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda)", naveli su iz resornog Ministarstva.

Rezultat takvih mjera, kako je saopšteno, je i jačanje sanitarnih i higijenskih uslova uz istovremeno uklanjanje biznis barijera i postupaka koji za cilj imaju podsticaj izvoza ovih proizvoda.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, “Plodovi” su otkupili oko 3.500 tona, od 10 do 12 centi po kilogramu lubenice i oko 200 tona paradajza po cijeni od 20 do 22 centa.

Ukoliko “Plodovi” ne uspiju da prodaju sve otkupljene količine, iz Ministarstva je odgovoreno da će ih prodati na tržištu ili donirati

Iz tog Vladinog resora je saopšteno da će po tim cijenama i dalje otkupljivati ukoliko bude zainteresovanih proizvođača, jer se “mora imati u vidu da su cijene na tržištu i veće i da pada interesovanje za prodaju preko AD “Plodova”.

"Kupljeno povrće prodavano je u državama regiona Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj (CEFTA), Rusiji, Slovačkoj, Mađarskoj..." saopšteno je iz tog Ministarstva.

Kad mogu Madoni, mogu i poljoprivrednicima

Camaj smatra da su nadležni iz AD “Plodovi Crne Gore”, koji otkupljuju višak poljoprivrednih proizvoda, mogli više uraditi za proizvođače, “da su se na vrijeme probudili”.

On smatra da su iz tog preduzeća reagovali tek kad se “sijeno zapalilo”, a kad se to desi “džabe su vatrogasci, helikopteri i pomagači”.

"Nadležni treba da na vrijeme misle na proizvođače. Kad mogu neku Madonu ili Mika Džegera da plaćaju milionima zato što ih vole funkcioneri, neka onda odvoje i za poljoprivredne proizvođače 500.000 hiljada ili milion. Ovo je hrana koju jedu i oni i njihove porodice, a Madona dođe uveče a sjutradan je nema, iako je ponijela milione", kazao je Camaj.

Da su AD "Plodovi" kasno reagovali, saglasan je i Čunmuljaj, koji smatra da je njihova dužnost da plasiraju otkupljenu robu u regionu, a ne da otkupom "kupuju socijalni mir".

Galerija

Preporučujemo za Vas