rasprava u canu

Ne zna se tačno kolika bi bila korist od podvodnog kabla

Samo vlasnici koča će imati godišnju štetu od 816.000 eura jer u tom prostoru neće moći da vade školjke tokom perioda postavljanja kabla
0 komentar(a)
Ažurirano: 21.06.2011. 18:22h

Ljekari su juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) ocijenili da od mogućeg energetskog kabla kroz Crnu Goru štetnih posljedica po zdravlje građana "ne bi trebalo da bude".

Na osnovu predložene planske dokumentacije, kažu stručnjaci, treba razmotriti rješavanje problema buke koju ovakvi projekti sa sobom neminovno donose.

Doktor Aleksandar Čelebić iz Kliničkog centra rekao je da po mogućnošću veći dio dionice kabla ne bi trebalo da prolazi pored naseljenih područja.

Šturi podaci nijesu dovoljni

On je napomenuo da još nemaju potpune podatke o potencijalno negativnom uticaju naizmjenične struje u kolektorskom postrojenju, ali se mogu pretpodstaviti negativni uticaji na zdravlje.

Čelebić je napomenuo da su vrlo su šturi podaci o tehničkim karakteristikama, "ali očekujemo da ćemo ih imati do kraja rasprave".

"Na osnovu već dostupnih podataka sasvim izvjestan biće efekat buke", ocijenio je Čelebić, govoreći o mogućoj gradnju kabla koju planiraju da izgrade italijanska firma "Terna" i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGS).

Kabl na površini od 14.412 hektara

Ipak, rasprava u CANU je pokazala da je glavni nedostatak prezentirane planske dokumentacije je nedostatak kvalitetne ekonomske analize.

Predstavnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje Svetlana Jovanović kazala je da je vrijednost investicije italijanske kompanije Terna 758 miliona eura, a da će učešće CGS kroz izgrađenu infrastrukture biti više od 100 miliona.

Sama širina koridora kabla biće kilometar, a prostiraće se na površini od 14.412 hektara.

Prema predlogu prostiraće se kroz tri dionice:

  • Lastva - Čevo
  • Čevo - Šavnik
  • Šavnik - Pljevlja

Bolja prenosna mreža i snadbijevanje

Jovanović je pozvala učesnike javne rasprave da kritikuju rješenje detaljnog prostornog plana, kako bi u finalnoj verziji dobili optimalno rješenje.

Šta će biti sa postojećim dalekovodima i da li će prestati potreba za nekim od postojećih?

Izgradnjom kabla, kako je dodala, Crna Gora dobija 20 odsto kapaciteta i prihoda na kablu bez ulaganja, značajno bolju prenosnu mrežu i bolju snabdijevenost u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru i Budvi.

Zlatko Bulić, iz Republičkog zavoda za zaštitu prirode upozorio je da svaka intervencija u prostoru može da ima velike posljedice.

Profesor Građevinskog fakulteta dr Radenko Pejović ocijenio je da je detaljni prostorni plan suviše obiman i predložio da se uradi sažetija verzija.

"Pomalo je čudno da obrađivač nije dao osvrt na međunarodnu regulativu… Samo se navode pozitivni efekti, dok se o negativnim efektima u ovom planu ni ne govori. Navodi se da će se postrojenje uraditi do 2014, koridor do Pljevalja do 2015., ali se ništa ne navodi kada će Italija svoj dio posla završiti i kako će se to povezati sa Srbijom", rekao je Pejović.

Ne može se isplatiti ni za 50 godina

On se zapitao šta će biti sa postojećim dalekovodima i da li će prestati potreba za nekim od postojećih.

"Ako se radi neka ekonomska analiza, logično je bilo navesti koliki su troškovi izgradnje, koliko troškovi održavanja, a koliko benefiti. Po ovom, kako je navedeno, ovaj projekat ne može biti isplativ ni za narednih 50 godina", zapitao je Pejović.

"Mislim da ekonomski dio plana treba preraditi. Postavio bih pitanja? Kako to da je ovaj projekat odjednom postao aktuelan? Da A2A nije ušao u Elektroprivredu vjerovatno ne bi ni danas raspravljali o ovom projektu. Šta će se desiti ako A2A ne bude većinski vlasnik u EPCG, hoće li odustati od izgradnje svog dijela kabla.".

On je dodao da ga je iznenadila izjava premijera Igora Lukšića da pitanje vlasništva EPCg nije primarno već sekundarno.

"Ja mislim da je pitanje vlasništva vrlo primarno i da ni pod kakvim uslovima država Crna Gora ne bi trebalo da se odrekne većinskog vlasništva", rekao je Pejović – zaključio je Pejović.

Naše ribe su pametne i same će se snaći

Najzapaženije izlaganje imao je direktor kotorskog Instituta za biologiju dr Aleksandar Joksimović koji je objašnjavao na koji način će podvodni kabl uticati na podmorje i živi svijet duž zapadne obale rta Jaz.

On je objasnio da je tim Instituta istraživao podmorje do 40 metara dubine te da su pronašli rijetke vrste školjki i pojedine vrste biljki koje bi u slučaju postavljanja podmorskog kabla mogle biti presađene.

Joksimović je istakao da su identifikovali 27 vrsta riba koje će tokom postavljanja kabla, kako je objasnio, “pomjeriti samo lijevo ili desno” sa buduće trase kabla.

On je i izračunao da je oko 816.000 eura procijenjena godišnja šteta za kočare koji na tom mjestu neće moći da vade školjke tokom perioda postavljanja kabla.

Predsjednik CANU dr Momir Đurović našalio se na kraju izlaganja direktora Institituta navodeći da smo “saznali da su naše ribe inteligentne i da će same da se čuvaju...”