Potencijalni rast siromaštva u Crnoj Gori i zemljama regiona, koji bi se mogao javiti kao rezultat visokih cijena, najvjerovatnije bi bio neznatan, pokazao je izvještaj Svjetske banke (SB).SB je u dokumentu o uticaju rasta cijena osnovnih namirnica i energije u evropskim i centralnoazijskim (ECA) zemljama navela da su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH) i Kosovo osjetljive u smislu mogućeg suočavanja sa potrebom dodatnog finansiranja."Tim zemljama možda će biti potrebni dodatni fiskalni izvori kako bi zaštitili siromašne, dok one s druge strane moraju proširivati programe socijalne pomoći najugroženijim kategorijama“, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.U SB smatraju da će nekim zemljama možda biti potrebno dodatno eksterno finansiranje ili ograničena domaća potražnja kako bi se održala spoljna ravnoteža. "Pet zemalja i Kosovo imaju prosječan deficit u trgovini hranom i gorivom koji iznosi oko 16 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a postojeća ravnoteža će vjerovatno biti narušena rastom cijena hrane i goriva“, rekli su iz SB.
Biće potrebna jača monetarna politika
Sistem pomoći u tim zemljama, kako su objasnili, koji bi trebalo da bude reakcija na inflaciju, zavisiće od njenog trajanja i izgleda drugih makroekonomskih varijabli, zbog čega će vjerovatno biti potrebna jača monetarna politika."Inflacija je dodatno pogoršana povećanjem cijena robe. Trend rasta cijena uticao je na ravnotežu finansijskih sistema, inflaciju i rast, ali i na povećanje siromaštva širom svijeta, posebno u zemljama tog regiona“, rekli su iz SB. Inflacija projektovana na cijenama hrane u siromašnijim zemljama regiona ima tendenciju rasta. U devet zemalja, među kojima je i Crna Gora, ona je u prošloj godini iznosila preko deset odsto.
Moguće i povećanja siromaštva u svijetu
U izvještaju se navodi da bi globalni rast cijena hrane i goriva mogao dovesti do značajnog povećanja siromaštva u svijetu. Iz SB su upozorili da bi broj siromašnih uskoro mogao dostići cifru od 5,3 miliona ljudi u regionu obuhvaćenom izvještajem."Dok se region oporavlja od posljedica finansijske krize, globalni rast cijena hrane i goriva su dobra prilika za izvoznike, ali ujedno i prijetnja za mnoge uvoznike robe“, smatraju u SB. Oni su dodali da su zemlje sa niskim i srednje niskim prihodima, odnosno Jermenija, Gruzija, Kosovo, Kirgistan, Moldavija i Tadžikistan najosjetljivije na porast siromaštva.Cijene robe, ne uključujući energiju, rasle su osam mjeseci uzastopno do februara, a sirove nafte sedam. Među ECA zemljama, gorivo je osnovni izvor prihoda od uvoza za Azerbejdžan, Rusiju, Kazahstan i Turkmenistan.
Upečatljiv pad cijena energije u Crnoj Gori
Iz SB su saopštili da je pad cijena energije u Crnoj Gori upečatljiv i da je vjerovatno posljedica znatno veće upotrebe hidro potencijala kao i slabljenja ekonomske zavisnosti u tom sektoru što se odrazilo na ukupan pad ekonomskih aktivnosti. Crna Gora i BiH, koje spadaju u zemlje sa srednjom visinom prihoda, nalaze se u kategoriji onih sa visokim deficitom gdje čisti uvoz čini od 7,1 do 21,7 odsto BDP-a. SB je tokom rasta cijena namirnica i goriva u svijetu podržala zemlje kojima je pomoć bila potrebna unaprijeđenjem sistema socijalne pomoći, povećanjem i razvojem produktivnosti u poljoprivrednom sektoru, kao i kroz reforme energetskog sistema i održivog razvoja. Iz SB su poručili da je slabija poljoprivredna proizvodnja u prošloj godini rezultirala rastom cijena u ovoj. "Iako su visoke cijene oslabile većinu zemalja, proizvodnja pšenice ipak bi mogla porasti u budućnosti, jer ima još neiskorištenih poljoprivrednih potencijala. Intenzivnija proizvodnja moguća je kroz optimizaciju tehnologija, kao što je upotreba đubriva, savremenog sjemena i agronomskih vještina“, zaključili su u SB.
Bonus video:
