DANAS SASTANAK

Država da doda 5 centi ili će poskupjeti mlijeko

Neravnopravna je i tržišna utakmica sa proizvođacima mlijeka koji dolaze iz susjednih država. Njihove vlade, kako je kazao, to zdušno pomažu
175 pregleda 0 komentar(a)
Mlijeko, Foto: Vesko Belojević
Mlijeko, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 07.02.2011. 08:47h

Crnogorski proizvođači mljekara danas će od ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzana Miloševića tražiti povećanje postojećih, ali i uvođenje dodatnih subvencija države kako bi se spriječilo povećanje otkupnih i maloprodajnih cijena mlijeka, saznaju “Vijesti”.

Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Crne Gore Dragoljub Nenezić potvrdio je da će danas razgovarati sa resornim ministrom, nakon čega će mljekari odlučiti da li će biti poskupljenja mlijeka ili će ono sačekati dalje poteze Ministarstva. On je kazao da je posljednja promjena okupne cijena mlijeka bila prije 6 godina.

"Da ne bi došlo do povećanja otkupne cijene mlijeka, koja bi prouzrokovala i povećanje maloprodajne cijene, predložićemo da Ministarstvo poljoprivrede, ukoliko je u mogućnosti, sadašnje subvencije za proizvodnju mlijeka poveća za 0,05 eura i da se uvedu subvencije kojim bi se cijene stočne hrane vratile na nivo od 0,25 euro za kilogram. Ukoliko Ministarstvo poljoprivede ne bude imalo načina da dodatno optereti budžet sa ovim subvencijama, neminovno će doći do povećanja otkupne cijene mlijeka i samim tim i do povećanja prodajne cijene", kazao je Nenezić “Vijestima”.

Na svaki uloženi euro, vrati se 20

On je napomenuo da je državna pomoć očekivana, jer crnogorska poljoprivreda i agro-industrija godišnje donose 300 miliona eura.

"To znači da se na svaki, iz budžeta uloženi euro u poljoprivredu, vrati 20 eura, iz čega jasno proizilazi da se državi svakako isplati ulagati u ovu granu. Smatramo da subvencije koje tražimo ionako ne bi mnogo koštale budžet, jer računice govore da bi predložene mjere na godišnjem nivou iznosile oko 1,5 miliona eura. Mišljenja smo da pomenuti iznos nije previsok", ocijenio je Nenezić.

Poljoprivredni proizvođači očekuju pomoć države i zbog činjenice da je Vlada u prethodnom periodu utrošila mnogo više novca za čuvanje socijalne stabilnosti i da su ulaganja u poljoprivredu u Crnoj Gori značajno ispod onih u zemljama regiona.

"Uvažavajući trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i sve napore koje čini Vlada za očuvanje socijalne stabilnosti, ne možemo a da ne primijetimo da je izdvajanje za poljoprivredu kod nas najniže u regionu, da izdvajanje za pojedine privredne subjekte u Crnoj Gori u vidu pomoći i smirivanju socijalnih tenzija, prelazi i preko 10 godišnjih budžeta Ministarstva poljoprivrede, da Vlada godinama subvencira struju privatnoj firmi KAP sa 10–ak miliona eura godisnje...", rekao je Nenezić.

Crna Gora proizvodi 20 litara po glavi stanovnika

Sve zemlje regiona su u 2011. godini, prema njegovim riječima, povećale budžet za poljoprivredu u odnosu na 2010. godinu, jedino ga je Crna Gora smanjila.

"Ne znam koliko je poznato da Crna Gora danas ima godišnju proizvodnju mlijeka od oko 200 litara po glavi stanovnika, a do skoro je to bilo 250 litara (više i od Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Španije i mnogih drugih zemalja). Od tog mlijeka se mljekarama isporuči nepunih 20 odsto, a kada bi se plasman mlijeka prema mljekarama povećao do 50 odsto, bile bi zadovoljene bilansne potrebe Crne Gore za mlijekom", tvrdi Nenezić.

On je saopštio da su, nakon brojnih konsultacija sa velikim brojem farmera i urađenih kalkulacija, došli do zaključka da otkupna cijena mlijeka treba da bude povećana za 10 euro centi, uz zadržavanje svih dosadašnjih podsticaja.

"Smatramo da bi sa tom otkupnom cijenom mlijeka crnogorsko stočarstvo opstalo u ovom broju i obimu i da bi poljoprivredni proizvođač mogao da živi od svoga rada", rekao je Nenezić.

Povećati proizvodnju pšenice i stočne hrane

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača Crne Gore smatraju da ne bi bilo dramatičnih povećanja cijene hrane, da smo imali sopstvenu proizvodnju.

"Svi poremećaji, ne samo na svjetskom tržištu hrane, nego i na regionalnom, neminovno dovode do poremećaja i na crnogorskom tržištu. Dešavanja na svjetskom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda daju nam za pravo da naše zalaganje za veća ulaganja u poljoprivredu ne znači samo smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, nego i veću sigurnost u snabdijevanju sopstvenog stanovništva.

Visoke temperature i suša u 2010. godini, desetkovale su rod pšenice u svijetu, tako da je došlo do povećanja cijena na svjetskom tržištu, sa tendencijom daljeg rasta, a samim tim i na tržištima gdje Crna Gora tradicionalno nabavlja pšenicu, što je neminovno povećalo cijene hljebnog brašna. Ista situacija je i sa stočnom hranom, tako da će i mlijeko i mliječni proizvodi imati uskoro veće cijene", rekao je Nenezić.

U Hrvatskoj subvencije tri puta veće

Posljednja promjena okupne cijena mlijeka, prema riječima Nenezića, bila je prije 6 godina, a u međuvremenu je značajno povećana cijena proizvodnih inputa.

"Zbog neusklađenosti tih troškova, u tom periodu znatno je smanjen stočni fond, a veliki broj farmi je na granici likvidnost i prezaduženosti. Samo u posljednjih šest mjeseci cijene žitarica su povećane za blizu 40 odsto, cijena mineralnih đubriva je veća za 30 odsto, a cijene energenata, prije svega dizel goriva, povećavaju se iz mjeseca u mjesec", rekao je Nenezić.

On je dodao da je neravnopravna tržišna utakmica sa proizvođacima mlijeka koji dolaze iz susjednih država, još jedan razlog zbog lošeg položaja domaćih proizvođača. Njihove vlade, kako je kazao, to zdušno pomažu.

"Hrvatska Vlada subvencionira proizvedeno mlijeko sa 14 centi po litru, subvencije po hektaru iznose 300 eura, subvencionira se i kupovina dizel goriva a budžet za poljoprivredu je preko 800 miliona eura. U Srbiji je ove godine premija povećana na 5 centi, premija po grlu je 250 eura, a budžet za poljoprivredu je 2,5 odsto ukupnog budžeta. Kod nas je premija po litru mlijeka 5,5 centi, premija po grlu je 65 eura", saopštio je Nenezić.

Poljoprivreda može donijeti pola milijarde godišnje

Poljoprivreda Crnoj Gori, uz kvalitetna ulaganja, snažnu podršku države sa budžetom koji bi narednih godina iznosio preko 50 miliona eura, uz povoljne kredite sa dužom ročnošću i niskim kamatama, kao i uz komplementarni turuzam i značajniji plasman proizvoda kroz turističku privredu, može donijeti preko 500 miliona eura godišnje, tvrdi Nenezić.

"Dok ne budemo imali sopstvenu proizvodnju koja će zadovoljiti bilansne potrebe Crne Gore, dok ne budemo imali zadovoljnog seljaka koji može živjeti od svoga rada, koji će imati beneficirani radni staž i zasluženu penziju, kada farmer bude imao osjećaj sigurnost za sebe i svoju porodicu, biće i značajnije povećana produktivnost u poljoprivredi i tek tada ćemo moći konstatovati da imamo razvijenu i konkurentnu poljoprivredu.

I da napomenem da se farmer danas u Evropi zove ”briselski činovnik'”. Tek onda bi za takvu poljoprivredu mogli reći da je druga po važnosti strateška grana razvoja Crne Gore", rekao je Nenezić.

Preporučujemo za Vas