Grci kopaju oko beranskog rudnika

Grčka firma „Balkan energy“, koja je prije tri i po godine privatizovala beranski Rudnik uglja, još nije skinula hipoteku sa cjelokupne imovine ove kompanije, koju je založila podižići u dva navrata polumilionske kredite.
0 komentar(a)
Ažurirano: 28.01.2011. 17:56h

Grci to nijesu učinili ni nakon upozorenja iz Ministarstva ekonomije, prije pola godine, da hipoteku skinu, jer je to u suprotnosti sa ugovorom o privatizaciji.

„Hipoteka nije skinuta, i niko od zaposlenih u rudniku ne zna kakve su namjere vlasnika“, rekao je predsjednik sindikata inženjer Ljubo Gledović.

On je kazao da se u rudniku i dalje radi samo na održavanju opreme, dok o tome da li će i kada biti pokrenuta prizvodnja radnici nijesu obaviješteni.

Predsjednik sindikata uputio je da informacije tražimo kod izvršne direktorice Bojane Šaranović u Podgorici, koja, nije odgovarala na telefonske pozive.

Podružnica Restis groupa

Umjesto da u beranski Rudnik mrkog uglja, konačno ulože obećane milione i pokrenu proizvodnju, Grci su napravili neočekivane poteze: sami su od sebe u dva navrata podigli kredite od po 600.000 eura, a pod hipoteku stavili cjelokupnu imovinu Rudnika uglja.

Sada postoji mogućnost da u slučaju raskida ugovora o privatizaciji iz bilo kojih razloga, rudnik ostane u njihovoj svojini.

Grčka firma “Balkan energy”, koja je rudnik u Beranama kupila krajem ljeta 2007. godine, registrovana je nešto ranije u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga, a zvanično je saopšteno da je to zapravo podružnica poznatog grčkog koncerna “Restis group” čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.

Grčki milijarder istovremeno je osnivač, i prema posljednjem izvještaju CDA, sa 91 procenat vlasnik “First finacial bank” AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača “Balkan energy”.

Upravo kod ove banke, čije su kancelarije vrata do vrata u Podgorici, firma “Balkan Energy”, dva puta je podigla kratkoročne kredite i na osnovu toga zaključila Ugovor o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci za obezbjeđenje maksimalnog duga nad cjelokupnom imovinom Rudnika uglja upisanoj u posjedovni list 693 KO Budimlja.

Uvidom u posjedovni list na sajtu Uprave za nekretnine može se ustanoviti da je hipoteka u korist “First financial bank” upisana.

Čeka se potez Vlade

Na potezu bi trebalo da bude Vlada Crne Gore, odnosno resorno ministarstvo, koje je ranije saopštilo da je kredit podignut bez njihovog znanja, i da će tražiti da se hipoteka skine, shodno ugovoru o prodaji koji je predvidio da se „kupac obavezuje da neće otuđivati nijedan vitalni dio imovine rudnika do izvršenog ulaganja i izgradnje termobloka“. Tada je iz ministrstva rečeno da mogu Grke spriječiti da otuđe rudnik, sve i da se raskine kupoprodajni ugovor.

Bivši premijer Milo Đukanović je u jesen 2008. godine saopštio da treba biti fleksibilan sa stranim partnerima, ali da Grci imaju krajnji rok do maja 2009. godine da završe ispitivanja i da se definitivno odluče da li žele taj posao ili ne

Ministarstvo ekonomije do sada, kako saznajemo, osim javnog upozorenja, ipak nije reagovalo niti preduzelo sankcije prema kompaniji “Balkan energy”. Izvor iz Vlade rekao je da „nijesu zadovoljni privatizacijom rudnika, ali da situaciju tolerišu u interesu redovnih zarada makar za postojećih 26 radnika“.

„Novi ministar Vladimir Kavarić, tek treba da se upozna sa tim problemom, vidjećemo kakav će biti njegov stav. Za sada nije ništa preduzimano zato što “Balkan energy” kredit vraća, a od tih sredstava finansira plate zaposlenima“, kazao je izvor “Vijesti”.

Umjesto da ulože obećane milione i pokrenu proizvodnju, Grci su sami od sebe u dva navrata podigli kredite od po 600.000 eura, a pod hipoteku stavili cjelokupnu imovinu rudnika. Sada postoji mogućnost da u slučaju raskida ugovora o privatizaciji iz bilo kojih razloga, on ostane u njihovoj svojini

Istekli svi rokovi

Rudnik uglja u Beranama Grcima je prodat, poslije devet neuspjelih tendera, za milion i po eura. Novac je odmah uplaćen i najavljena velika ulaganja od 120 miliona eura. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat-sati.

Grci su najavili da će odmah krenuti u geološka ispitivanja, a da će proizvodnju pokrenuti u roku od šest mjeseci, kada će zaposliti 50 novih rudara, a zatim još stotinu. Od tada je prošlo nekoliko puta po šest mjeseci, a geološka istraživanja su bila „još u toku“.

Bivši premijer Milo Đukanović je u jesen 2008. godine saopštio da treba biti fleksibilan sa stranim partnerima, ali da Grci imaju krajnji rok do maja 2009. godine da završe ispitivanja i da se definitivno odluče da li žele taj posao ili ne.

Zatim je iz Vlade saopšteno da nije problem sačekati i do januara 2010. godine. Sada su svi rokovi davno istekli, a situacija je ostala nedefinisana i maglovita. Rudari čak tvrde da Grci nijesu radili nikava geološka ispitivanja, niti da se bilo kakva ispitivanja trenutno obavljaju.

Bonus video: