DRI DALA USLOVNO MIŠLJENJE NA PRAVILNOST POSLOVANJA

Agenciju izgubljeni sudski sporovi koštali 165.000 eura

Agencija za zaštitu ličnih podataka kršila Zakon o javnim nabavkama, isplaćivala naknade za neiskorišćeni odmor suprotno zakonu, nema dokaze za plaćanje prekovremenog rada...
2812 pregleda 3 komentar(a)
Za sudske sporove planirali euro: Gjokaj i Mitrović, Foto: AZLP
Za sudske sporove planirali euro: Gjokaj i Mitrović, Foto: AZLP

Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) u prošloj godini je imala veliki broj sudskih sporova koji su je koštali 165,64 hiljade eura, što je 21 odsto njenog budžeta, kršila je Zakon o javnim nabavkama prilikom nabavke usluge fiksne telefonije, nije iskazivala u izvještajima nabavke male vrijednosti, isplaćivala je naknade za neiskorišćeni dio odmora suprotno Zakonu o radu...

AZPL je plaćala zaposlenima i prekovremeni rad, ali nije imala dokaze na osnovu kojih bi se utvrdilo da su zaposlenih angažovani van radnog vremena.

To su ključne nepravilnosti AZLP zbog kojeg je Džavna revizorska insntitucija (DRI) dala uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja te državne institucije u prošloj godini. DRI je dao pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na godišnji finansijski izvještaj.

Revizijom je rukovodio član Senata DRI Nikola Kovačević. Predsjednik Savjeta AZLP je Muhamed Gjokaj, predsjednik Savjeta Agencije, a direktor Čedomir Mitrović.

U postupku rezvije je utvrđeno da je Agencija, uprkos tome što je vodila veliki broj sudskih sporova, planirala svega euro u prošlogodišnjem budžetu po tom osnovu, a utvrđeno je da u izvještaju o sprovedenim postupcima i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama nijesu iskazane nabavke male vrijednosti u iznosu od 62,541 eura, što nije u skladu sa članom 118 Zakona o javnim nabavkama.

“U postupku revizije je utvrđeno da Agencija prilikom nabavke usluga fiksne telefonije nije postupila u skladu sa članom 94 Zakona o javnim nabavkama, jer se nije prilikom izbora najpovoljnije ponude pridržavala kriterijuma iz Zahtjeva za dostavu ponude. Uz to, utvrđeno je da Agencija shodno čl.117 Zakona nije obezbjeđivala evidenciju sprovedenih postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora i nije u zakonskom rok u dostavila Upravi za javne nabavke izvještaj o kršenju antikorupcijskih pravila”, konstatovano je u izvještaju DRI i preporučeno je da se poštuje zakonska procedura.

Dalje, po osnovu prekovremenog rada zaposlenima, shodno odlukama i rješenjima, isplaćeno je 17,152 hiljade eura. Revizijom je utvrđeno da je za obavljanje poslova poslije redovnog radnog vremena bilo angažovano mjesečno prosječno deset zaposlenih kojima je mjesečno isplaćivano 195 eura. U postupku revizije državnom revizoru nijesu prezentirane evidencije o prisustvu na poslu, kao ni evidencije na osnovu kojih bi se utvrdilo da su angažovani izvršioci obavljali poslove van radnog vremena.

Revizijom je utvrđeno da je Agencija za nakade za neiskorišćeni dio godišnjeg odmora za 2017. godinu isplatila 4,38 hiljda eura za sedam zaposlenih na osnovu zahtjeva i rješenja za isplatu naknade za neiskorišćeni dio godišnjeg odmora koja su donesena prije 30 juna 2018. godine, što nije u skladu sa članom 69 Zakona o rada. DRI je preporučio da se poštuje zakonska procedura u svim slučajevima u kojima su utvrdili kršenje zakona.

Umjesto stalno zaposlenog, plaćaju ugovorca o djelu

Tokom revizije, DRI se obratila osoba koja je angažovana ugovorom o djelu za obavljanje poslova portira sa zahtjevom da se u postupku revizije provjeri da li je Agencija prilikom isplate naknada obračunavala i plaćanje poreskih obaveza za taj period od 2010. do 2017. godine.

“Agencija nije državnom revizoru prezentirala dokaze da je izvršila obračun i uplatu poreskih obaveza, na naknade isplaćene podnosiocu zahtjeva za period od oktobar do decembar 2010. godine, jul 2011. godine, septembar - decembar 2012. godine i za avgust i septembar 2013. godine a u poslovnim knjigama nije iskazala obaveza po ovom osnovu”, piše u izvještaju DRI.

Utvrđeno je da je na poslovima portira od 2010. pa do 2018. angažovana osoba po osnovu ugovora o djelu sa određenim prekidima. Preporuka je da se na poslovima koji zahtijevaju stalno angažovanje ne angažuju ugovorci, već stalno zaposleni.