DIREKTOR RATKO NIKOLIĆ GOVORIO ZA "VIJESTI"

Nikšićki Institut oživio: Vratili se na crnogorsko tržište, polako osvajaju i evropsko

Institut crne metalurgije poboljšao poslovanje, vraća dugove, redovno isplaćuje zarade i investira u proizvodnju iz svojih prihoda
5871 pregleda 4 komentar(a)
Zaposlili i pet mladih inženjera: Nikolić, Foto: Svetlana Mandić
Zaposlili i pet mladih inženjera: Nikolić, Foto: Svetlana Mandić

Većinski državni Institut crne metalurgije (ICM) uspješno se vratio na crnogorsko tržište, a polako osvaja i evropsko. 

To je kazao njegov direktor Ratko Nikolić.

Prije dvadesetak mjeseci, kada je preuzeo „kormilo“ Instituta, dočekali su ga veliki dugovi, nepovoljni komercijalni krediti, problemi sa kvalitetom proizvoda, podijeljeni Sindikat, nepostojanje Kolektivnog ugovora, sudski sporovi...

“Strategija je bila da u startu ‘poklopim’, prije svega, crnogorsko tržište i u ovom trenutku svi glavni akteri na domaćem tržištu su praktično naši partneri, od Kombinata aluminijuma, Rudnika uglja, TE Pljevlja i Željezare Tosčelik. Nema potrebe da crnogorski privrednici uvoze kvalitet koji je daleko ispod našeg i da plaćaju više. U čeličani proizvodimo ingote koji su namijenjeni za dalju preradu. To su specijalni, alatni čelici i gotovo kompletnu proizvodnju izvozimo, najviše na teritoriji Bosne i Hercegovine, Slovenije i Turske”, kaže Nikolić za “Vijesti”. 

Naglašava i da su uspjeli da određene proizvode plasiraju i na tržište Evropske unije.

U ICM-u godišnje može da se proizvodi oko dvije hiljade tona ingota. 

Imaju četiri akreditovane laboratorije - za ispitivanje bez razaranja, za ispitivanje sa razaranjem, hemijsku i za zaštitu na radu.

Nikolić se nada da su loši dani daleko za njima i da Institut neće ponovo doći u situaciju da se bori za opstanak.

“Sve obaveze iz PDV su uredno servisirane i za period od kada sam na dužnosti izvršnog direktora preko 300 hiljada eura je uplaćeno samo po tom osnovu, a reprogram poreskog duga je sa 192 hiljade ‘pao’ na oko 103 hiljade. Za poreze i doprinose samo u 2018. uplaćeno je 14 rata, 11 redovnih i tri zaostale iz 2017. Ako se tome doda i šest uplaćenih rata iz ove godine cifra je preko 420 hiljada eura”, naveo je Nikolić.

Uspjeli su značajno da smanje rashode i to za oko 224 hiljade ili 12,76 odsto za 2018. godinu u odnosu na prethodnu, a Nikolić tvrdi da je u prvoj godini njegovog poslovanja u Institutu gubitak smanjen za 46 odsto. Kompanije se u ovom periodu nije zadužila ni jedan euro. Kupovinom novog kristalizatora kvadrata 370, iz sopstevenih sredstava, otklonjena su uska grla u proizvodnji a prešlo se i na tzv. sifonsko livenje i izradu ingota od jedne tone.

“U 2018. godine smo prvi put posle dužeg vremena u proizvodnju uložili oko 65 hiljada eura za nabavku nove opreme i to iz sopstvenih izvora”, kazao je Nikolić.

U ICM-u je trenutno zaposlen 71 radnik, od kojih je 14 na određeno. Direktor se nada da će brzo njih četiri-pet dobiti rješenje za stalno i ne bez ponosa ističe da su prošle godine, u jednom danu, u stalni radni odnos primili pet mladih inženjera.

“To je rijedak slučaj možda i u našem regionu. To sam uradio jer sam u trenutku dolaska zatekao veoma nepovoljnu starosnu strukturu gdje je prosjek godina iznosio oko 56, kao i nepovoljnu struktura zaposlenih. Plate su redovne i ovo je 21 u kontinuitetu koju obebjeđujemo prvog u mjesecu za prethodni mjesec. Prosjek plata se polako približava državnom nivou i trenutno se kreće oko 480 eura”, kazao je Nikolić.

Institut je osnovan 1974. za potrebe naučno-istraživačkog rada i tehnološkog razvoja Željezare, kao i nastave Metalurško-tehničkog fakulteta. U većinskom je vlasništvu države sa oko 51 odsto akcija.

Zemljište im nije industrijsko, pa duguju 240.000 za porez

Od oko 55.000 hiljada kvadrata imovine, koliko Institut posjeduje, skoro 50.000 kvadrata je zemljište, a nagomilani poreski dug po osnovu obaveza za porez na nepokretnost, ističe Nikolić, predstavlja najveće opterećenje za poslovanje Instituta.

“Taj dug iznosi oko 240 hiljada eura i to za period od 2014. do kraja 2018. Predlagali smo da se zemljište koje pripada Institutu proglasi industrijskom zonom pa da se taj porez na nepokretnost ili izbjegne ili smanji sa jedan odsto na 0,25 odsto, koliko iznosi u većini crnogorskih opština. Ovako se dug samo gomila”, kazao je Nikolić.

Teško pobijediti na konkursu zbog nelojalne konkurencije

Nikolić je kazao da je nije zadovoljan time što je nelojalna konkurencija ili siva ekonomija.

“Ulažemo značajna sredstva za opremu, njeno servisiranje, etaloniranje, akreditaciju i onda se na tenderu pojavi firma koja ima jednog ili dva zaposlena, koja nudi značajno nižu cijenu od naše a ne može da ponudi nikakvu garanciju da će radove izvesti kvalitetno i da će naručilac posla imati sigurno ispitivanje, ali dobije poslove. Tvrdim da je Institut veoma uspješno počeo oporavak i nadam se da će taj hod nastaviti, a za tako nešto potrebni su i predvidivi uslovi privređivanja i tržišna utakmica koja će biti u fer plej uslovima”, kazao je Nikolić.

On se nada da će im biti odobren projekat koji se tiče ekstrakcije rijetkih metala iz crvenog mulja.

“Taj posao je trenutno u fazi druge evaluacije. Prvu evaluaciju smo uspješno prošli i od mogućih 100 bodova dobili smo 76,5. Drugu fazu evaluacije očekujemo u poslednjoj nedjelji avgusta”.