KONCESIONARI MHE "UBRZALI" PREDAVANJE ELABORATA

Žure da ne plaćaju istraživanja

NVO tvrde da će novi propisi biti pooštreni, pa će koncesionari morati da angažuju stručnjake koji bi morali da izađu na teren
73 pregleda 0 komentar(a)
Bukovica, Foto: Slavko Radulović
Bukovica, Foto: Slavko Radulović
Ažurirano: 03.03.2018. 18:42h

Donošenje novog Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu “podsticajno” je djelovalo na koncesionare malih hidroelektrana, koji su užurbano poslali elaborate o procjeni uticaja Agenciji za zaštitu životne sredine, kako bi dobili ekološku saglasnost kao neophodan uslov za dobijanje dozvole za gradnju. To je ocijenjeno iz NVO “Ozon”, nakon što su elaborate Agenciji predali koncesionari zainteresovani za gradnju dvije elektrane na rijeci Bukovici u opštini Šavnik i jedne na kolašinskoj Bistrici.

Iz NVO tvrde da će novi propisi biti pooštreni, pa će koncesionari morati da potroše znatno više novca i angažuju stručnjake koji bi morali da izađu na teren i utvrde zatečeno, “nulto” stanje, što do sada nije bila obaveza, ali i detaljnije istraže uticaj elektrana na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Koncesiju na vode Bukovice na 27 godina dobila je firma Hydra MNE i ima namjeru da gradi dvije mini centrale. Vlasnici kompanije Hydra su Milovan Maksimović, brat od ujaka bivšeg premijera Mila Đukanovića, i Jovan Gordijan. Izvršni direktor je Boban Garović. Firmom BB Hidro, koja planira gradnju elektrane na Bukovici, rukovodi sin bivšeg premijera Blažo Đukanović, koji je i njen suvlasnik sa 50 odsto. Organizacija KOD predala je Agenciji za sprečavanje korupcije zahtjev da ispita da li je bilo kršenja zakona i konflikta interesa kada je 2016. tadašnji premijer predsjedavao sjednicom Vlade koja je odobrila koncesiju firmi BB Hidro njegovog sina.

“Ovako kako su do sada rađeni elaborati za mHE, takoreći nije imalo nikakvog smisla. Najbolji primjer je aktuelna situacija oko Bukovice. Kako tumačiti to što se u proceduru kreće bez elementarno potrebnih podataka kao što je nulto stanje životne sredine, zona sanitarne zaštite vodoizvorišta, vremenski raspored za izvođenje i prestanak funkcionisanja projekta, planirani početak i završetak izvođenja radova, opis alternativa i još dosta otvorenih pitanja koja nam daju za pravo da Agenciji predložimo da kao nadležni organ predmetni elaborat odbaci kao neprihvatljiv”, kazao je direktor “Ozona” Aleksandar Perović.

Milija Čabarkapa iz “Grin Houma” je ocijenio da su, s obzirom na to da ne postoje planovi korišćenja voda, odnosno nema podataka o tome koliki broj lokalnog stanovništva i u kojim količinama koristi vodu iz rijeka za vodosnabdijevanje i navodnjavanje i da se planiranje MHE nije sprovodilo u skladu sa tim planovima, mještani svjesni da mogu imati značajne posljedice.

On je naveo da Ministarstvo ekonomije nije u fazi planiranja tih projekata uključilo lokalno stanovništvo i da takva politika razvoja do sada nije donijela ništa drugo osim devastacije rijeka, i oduzimanju vode stanovništvu koja im je neophodna za vodosnadbijevanje i navodnjavanje

"Često se nameću priče kako će lokalno stanovništvo koje živi u neposrednoj blizini budućih hidroenergetskih objekata imati različite oblike koristi. Dosadašanja praksa bila je da koncesionari zaposle određen broj lokalnih stanovnika u toku faze izgradnje mHE, kao i da izgrade seoske puteve tamo gdje je to najpotrebnije. Međutim, faza izgradnje nije dug proces, samim tim zapošljavanje stanovništva u fazi izgradnje ne predstavlja dugoročan benefit po lokalno stanovništvo“, kazao je Čabarkapa.

Upravo su Bukovica i Bistrica najbolji primjeri tih tvrdnji, tvrde ekolozi. Od kada su mještani saznali za koncesiju Bistrice, počeli su svim silama da se bore protiv gradnje mini-hidroelektrane i tvrde da, ukoliko se išta izgradi na tom vodotoku selima slijedi propast jer je Bistrica jedini izvor vode koju imaju i koji koriste.

Skoro svi mještani potpisali su peticiju, kojom traže da se rijeka zaštiti od investitora, odnosno od pogubnih posledica realizacije projekta. Namjeri koncesionara usprotivili su se i mještani više sela u Šavniku koji su u odbranu Bukovice osnovali NVO Donja Bukovica i pokrenuli potpisivanje peticije za zabranu gradnje elektrana na toj rijeci.

Prema izvještaju Ministarstva ekonomije, u Crnoj Gori je do sada izgrađeno 12 od planiranih 59 malih hidroelektrana (mHE). U ukupno proizvedenoj električnoj energiji u 2017. godini MHE su učestvovale sa svega 2,4 odsto. Takođe, za četiri godine u budžete države i opština uplaćeno je 750.000 eura koncesionih naknada, dok podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije govore da je povlašćenim proizvođačima u 2017. godini isplaćeno 4,52 miliona eura, odnosno od 1. maja 2014, 7,53 miliona. Agencija je do sada izdala dozvole za 33 mHE.

Komisija juče prvi put o Bukovici Komisija za ocjenu elaborata za mHE na Bukovici juče se prvi put sastala. Kako saznaju “Vijesti”, konkretan predlog Agenciji za prihvatanje ili odbijanje elaborata uputiće najkasnije do petka. Po novom pravilniku, članovi Komisije prvi put komentarišu sve pristigle komentare tokom javne rasprave, a to je do sada radila samo Agencija. Iako ocjena komisije nije obavezujuća za odluku Agencije, time je njen uticaj povećan.

Većina članova komisije, prema nezvaničnim informacijama, juče je istakla da je elaborat, koji je radio Institut za razvoj i istraživanje u oblasti zaštite na radu iz Podgorice, urađen bez potrebnih osnovnih podataka.

Preporučujemo za Vas