kazao da se radi o zloupotrebi službenog položaja

Lacmanović: Mugoša udovoljava šefu partije da se krene u obračun sa MCP

Lacmanović ističe da je Poreska uprava, od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz 2012, sve zahtjeve za dostavljanje podataka o poreskom dugu svih subjekata, nevezano da li se radi o preduzetnicima, privrednim društvima, pravnim licima ili preduzećima čiji je vlasnik država, odbijala izgovarajući se poreskom tajnom
10473 pregleda 14 komentar(a)
Lacmanović, Foto: Savo Prelević
Lacmanović, Foto: Savo Prelević

Objavljivanje informacija o poreskom dugu Mitropolije crnogorsko-primorske je zloupotreba službenog položaja od strane prvih ljudi Poreske uprave, kazao je Radenko Lacmanović, bivši član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u dva mandata.

"Ni zakon nije prepreka da se udovolji šefu partije", istakao je Lacmanović u objavi na Fejsbuku.

Aktuelnoj vlasti je, smatra on, važno da se priča o navodnoj nezakonitosti u poslovanju Mitropolije i na taj način u javnosti stvara utisak o njenom vaninstitucionalnom djelovanju, a ne da se sliju sredstva u državni budžet.

Napominje da je Poreska uprava, od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz 2012. godine, sve zahtjeve za dostavljanje podataka o poreskom dugu svih subjekata, nevezano da li se radi o preduzetnicima, privrednim društvima, pravnim licima ili preduzećima čiji je vlasnik država, odbijala izgovarajući se poreskom tajnom.

Povezani članci

25. Februar 2020.

Ne procjenjuju koliko duguju ostale vjerske zajednice

"Naime, ovaj organ državne uprave tumačio je član 16 Zakona o poreskoj administraciji koji propisuje poresku tajnu kao prepreku da javnost sazna ko, na koji način i u kojoj mjeri izmiruje dug prema državi ili to uopšte ne radi. Aktuelni Direktor Poreske uprave je sa saradnicima ubjeđivao Savjet Agencije čiji sam bio član da je Zakon o poreskoj administraciji lex specialis te da se oni istog moraju držati. Savjet nije prihvatio ovaj argument i u svim slučajevima poništavao je rješenja koja su se pozivala na poresku tajnu. Suočeni sa stavom Savjeta Agencije u saglasju sa Poreskom upravom ili ne, poslanici DPS-a su iskoristili 2017. godine priliku da preko noći bez javne rasprave u Zakon o slobodnom pristupu informacijama unesu poresku tajnu, kao razlog za ograničenje pristupu informaciji ili njenom dijelu. Od tada je Savjet Agencije svako rješenje Poreske uprave potvrđivao kojim se zahtjev za pristup informacijama odbija pozivajući se na poresku tajnu iz člana 14 ZSPI. Ovo će reći da u proteklih 7 godina podaci o poreskom dugu bilo kojeg subjekta u Crnoj Gori nijesu predstavljali informaciju od prevlađujućeg javnog interesa", navodi Lacmanović. 

Postupak direktora Poreske uprave, Miomira M. Mugoše, koji je nazvao neodgovornim i ishitrenim, može se, kako smatra Lacmanović, tumačiti samo kao udovoljavanje "zahtjevima šefa partije" da se krene u obračun sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom.

"Ovo prosto znači kršenje iz Zakona o upravnom postupku jer se u toku postupka, pa što je još i gore u samoj najavi istog iznose stavovi i donosi presuda. I pravnom laiku je jasno da poreski dug ne može biti utvrđen bez sprovedenog postupka i donijetog rješenja. Zbog toga bi Ministarstvo finansija pod čijom je kontrolom Poreska uprava kao i nadležni Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, morali utvrditi odgovornost gospodina Mugoše i njegovih saradnika. Dokaz da se radi o neozbiljnom, ishitrenom i neodgovornom postupku je i činjenica da Poreska uprava konstatuje da je Mitropolija crnogosko-primorska najveći poreski dužnik od svih vjerskih zajednica, a da ni kod jedne postupak nije sproveden, već se tek najavljuje. Paušalni podaci koji se kreću od 430 hiljada do par miliona eura poreskog duga su dokaz da se požurilo kako šef partije ne bi i ovaj organ državne uprave prozvao kao sudove, tužilaštva i slično, da ne rade svoj posao. Konačno prije nego što se utvrdi poreski dug Mitropolije crnogorsko-primorske dobro bi bilo da nadležni državni organi imaju u vidu sredstva koja je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori izdvaja za otvaranje i rad narodnih kuhinja, te koliko je gladnih na taj način nahranjeno, koji su do takvog stanja dovedeni zaslugom vladajuće partije u minule tri decenije koja ih je ostavila bez posla zatvarajući fabrike u kojima su radili", kazao je Lacmanović.

Da se, kako dodaje, ne radi o stvarnoj namjeri poštovanja zakona i naplati eventualnog poreskog duga, pokazuje i brza reakcija potpredsjednika Vlade zaduženog za ekonomsku politiku, koji je samu najavu da je neko spreman da plati to što se stavlja na teret Mitropoliji crmogorsko-primorskoj "dočekao na nož i stavio na teren dnevne politike".

"Znači, aktuelnoj vlasti je važno da se priča o navodnoj nezakonitosti u poslovanju Mitropolije crnogorsko-primorske i na taj način u javnosti stvara utisak o njenom vaninstitucionalnom djelovanju, a ne da se sliju sredstva u budžet Crne Gore. Na kraju, a trebalo bi biti na početku pitanje zbog čega se Mitropolija nikada nije našla na spisku poreskih dužnika, pa ni u novembru prošle godine kada su objavljeni poslednji podaci o 100 najvećih subjekata koji ne izmiriju obaveze prema budžetu Crne Gore. Pošto su objavili 100 najvećih dužnika u 11 mjesecu minule godine interesantno bi bilo da saznamo koliko ima neizmirenih obaveza prema budžetu 101? To naravno ne možemo saznati, pa makar taj dug bio samo 50 eura manji od onog koji se našao na zasluženom 100. mjestu", zaključio je Lacmanović.